Njegov dolazak se osjeća svugdje. Osjeća se u zraku, ne zemlji, osjećaju ga i u duši. Autobusni i željeznički kolodvori te zračne luke vrve od ljudi, traži se karta više. Gužve su i na cestama i granicama. Ovih dana svi se nekuda žure?
Neradni dani
Žure kući, svojim obiteljima. Kući dolaze i iz dalekih zemalja, pa i oni koji jednom godišnje dolaze svojima, upravo to čine ovih dana. Svi žele biti sa svojima na Božić. Božić je vrijeme kada se okuplja cijela obitelj. Unatoč zimskim danima, to je vrijeme kad ulice naglo ožive. Djeca trčkaraju ulicama, pukne i poneka petarda, a oni stariji posjećuju svoje susjede. U te dane neka naselja postaju bogatija, pa i za nekoliko tisuća stanovnika. Božićni blagdani su još po nečemu posebni. To je dan pomirenja s ljudima, a za kršćane i s Bogom. To su, također, dani kada se ne štedi, živi se u izobilju, a darivaju djeca i prijatelji. Štedjelo se cijele godine, a tu su i kartice, pa i one se nešto više peglaju za božićne blagdane. Hrvati u BiH imat će i nekoliko neradnih dana, ovisno o dogovoru i o tome rade li u javnim ili privatnim poduzećima. Bit će slobodni dva ili tri dana. No, ima onih koji neće imati odmora niti će moći biti s obiteljima kako bi pomogli svima nama. Oni koji rade u hitnoj pomoći, policiji, vatrogasci, radnici na crpkama i brojni drugi koji će ovisno koja ih smjena pripadne raditi na Božić. Za dolazak Božića pripreme su počele davno, još prije mjesec dana. Četiri tjedna prije Božića započelo se s duhovnim pripremama, upaljena je prva svijeća na adventskom vijencu. Jučer je zapaljena i četvrta, Božić je na pragu, Božić dolazi. I pšenica se zeleni. Ne ona na njivama, nje je sve manje i manje, ali u svakom domu je za svetu Luciju u posudi zasijana pšenica, neki to rade i s drugim vrstama žita, važno je da se zeleni. Ovo prirodno zelenilo ukras je božićnoga stola, a simbolično predstavlja umiranje i ponovno rađanje prirode, te u kršćanskoj vjeri blagoslov ljetine. Na Božić će, uz bogatu trpezu, u žito biti postavljene i zapaljene svijeće, naravno uz molitvu. Božićni običaji dio su tradicije, no oni se razlikuju od mjesta do mjesta. Uz slavlje Božića razvili su se brojni običaji poput kićenja božićnog drvca, odlaska na misu polnoćku, pjevanja božićnih pjesama i darivanja susjeda i najbližih.
Nema štednje
Dok se kićenje ranije obavljalo na sami Badnjak, sada su drvca okićena već odavno, a svijetleći ukrasi već mjesec dana osvjetljavaju gradske trgove i izloge. Znaju trgovci da je ovo vrijeme kada se ne štedi. Brojni običaji za cilj imaju želju za blagostanjem, dobrim urodom, napretkom i dobrim zdravljem. Badnjak je bogat raznim običajima, unošenjem i paljenjem drvenih trupaca “badnjaka”, svečanog uređenja blagdanskog stola, pripreme božićne hrane i odlaska na polnoćku. Božić je dan kada se s puno radosti, nade i žara u svečanom, veselom raspoloženju slavi Isusovo rođenje. Proslavlja se u krugu obitelji, a sljedeći dan na dan sv. Stjepana posjećuju se rođaci, prijatelji i susjedi i s njima se svečano proslavlja uz bogatu trpezu.