Tjednima se pokušavaju uskladiti tri prijeporna pitanja važna za konačnu objavu popisa pučanstva, no bez uspjeha, jer predstavnici Srba, odnosno Bošnjaka i Hrvata različito gledaju na to tko treba biti rezidentni građanin, piše Večernji list BiH. Svojevrsno kompromisno rješenje na posljednjoj sjednici predložio je direktor Agencije za statistiku BiH Velimir Jukić – da se prijeporne popisnice ne koriste pri objavi nacionalne, vjerske i jezične strukture BiH.
Večernji list BiH: Još jedan sastanak Središnjeg popisnog ureda je okončan bez dogovora. Jeste li optimistični hoće li ga konačno biti?
Već nekoliko mjeseci u Agenciji za statistiku Bosne i Hercegovine je najaktualnije pitanje objave rezultata popisa. To nije nimalo jednostavno pitanje. Da je bilo tako, rezultati bi odavno bili poznati jer je popis okončan prije dvije i pol godine. Rekao bih da smo sada u situaciji da je urađen veliki dio posla, posebno suglasnost oko ulaznih pitanja. Ostala su neusuglašena na određeni način tri pitanja. Prije svega, radi se o ispravnosti odgovora kategorija gdje su djeca do 15 godina davala podatke za sebe i pitanje je jesu li bili valjani ti podaci. Ako su bili zajedno s roditeljima ili skrbnicima, onda su u redu i mogu se svrstati u rezidente. Radi se oko 12.000 osoba. Drugo neusuglašeno pitanje je uporaba probabilistike kao statističke metode za obradu rezultata popisa. Stav zavoda iz RS-a je da se ne koristi probabilistika kao metoda, a stav IMO tima da se koristi ta metoda. Taj stav je prihvatio i Federalni zavod za statistiku.
Večernji list BiH: Što je treće prijeporno pitanje?
Radi se o pitanju broj 40 na popisnici kojim se testira mjesto rada i školovanja koje traje dulje od godinu dana izvan BiH. Stav Zavoda iz RS-a je da se te popisnice isključe, a stav IMO tima i Federalnog zavoda da se, ipak, uključe i te popisnice u rezidentno stanovništvo. Kada se zbroje podaci o osobama s tri prijeporna pitanja, radi se o ukupnoj brojki od oko 121.000 osoba i čine 3,4 posto u slučaju kada bi se i oni uključili u rezidente. Prema prijedlogu IMO tima, rezidenata bi bilo 3,526 milijuna. Mi smo na nekoliko posljednjih sjednica Središnjeg popisnog ureda razgovarali kako izvršiti obračun rezidentnog stanovništva.
Večernji list BiH: Ljudima je prilično nejasno što je probabilistička metoda i u čemu je prijepor?
Probabilistička metoda je takva da se obrađuju popisnice koje nisu dovoljno kvalitetne - sadržajno, u smislu da se dalje mogu obrađivati. Za njihovu obradu se onda traži dodatni način kako bi se mogli pripisati rezidentnim ili nerezidentnim građanima.
Probabilistika kao metoda se koristi u nekim državama Europe i svijeta, ali u većini zemalja, ipak, nije praksa. Međutim, IMO stručnjaci su nam ipak preporučili da primijenimo tu metodu u BiH.
Večernji list BiH: Kako, pak, Vi gledate na moguće, kompromisno rješenje - Vi ste, ipak, prvi čovjek Agencije za statistiku BiH, kako bi se nadišla ova kriza koja je zapela očito na nepomirljivim stajalištima Federacije BiH i Republike Srpske?
Na posljednjem sastanku sam iznio jedan prijedlog da se prihvate sve preporuke IMO tima. Po tome bi broj rezidentnog stanovništva iznosio, kako sam već rekao, 3,526 milijuna, a da se ovih 121.000 ne obrađuje po tri varijable i da se praktično izuzmu u ova tri osjetljiva pitanja koja tretiraju nacionalno, vjersko i jezično opredjeljenje i proglase nepoznatim, a da se sva druga njihova obilježja obrađuju kao i za sve druge osobe. Ova ideja je na izvjestan način i testirana i nije suprotna preporukama IMO tima te rekao bih da ima potencijala za konačni dogovor.
Večernji list BiH: Što Vam daje optimizam u pogledu dogovora?!
Ova inicijativa je imala tročetvrtinsku potporu na posljednjem sastanku našeg tima, što daje optimizma da je dogovor vrlo blizu. Nisam ih ja pozivao na pojedinačno izjašnjavanje, ali se vidjelo iz rasprava tih 12 osoba, a uključeno je paritetno po četiri Hrvata, Srbina i Bošnjaka koji predstavljaju tri statističke institucije, kao i predstavnici pet ministarstava iz Vijeća ministara BiH, da postoji spremnost na dogovor.
Večernji list BiH: Koliko je za EU važno pitanje popisa pučanstva, govori i to da je postavljen kao uvjet da bi se dobila pozivnica za stjecanje statusa kandidata za EU. Rok je 1. srpnja?!
Dat ću svoju prognozu iako je to nezahvalno. Mi smo već ušli u crvenu zonu jer za obradu rezultata treba najmanje tri do četiri mjeseca. Zbilja se intenzivno radi kako bi naši ljudi, uz pomoć stručnjaka IMO tima, to mogli završiti i objaviti rezultate na vrijeme. Tada će biti poznati svi rezultati posljednjeg popisa iz 2013. godine, od broja ljudi, nacionalnosti, jezične i vjerske pripadnosti.
Večernji list BiH: Europska unija je bila izravno uključena u potpori BiH da se provede popis pučanstva, ali i razriješe prijeporna pitanja. Koliko je IMO tim, u kojem su bili i međunarodni stručnjaci, od pomoći da se ipak postigne dogovor?
BiH je početkom ovog cijelog posla 2012. godine potpisala memorandum u kojem je pozvana agencija Eurostat da pomogne BiH u provedbi popisa. Tada je utvrđeno kako će međunarodna promatračka misija, sastavljena od stručnjaka, pomoći svojim preporukama i usmjeravati cijeli procesa oko realizacije popisa pučanstva.
Do sada su predstavnici IMO tima imali 22 misije i načinili izvješća. U njihovu zadnjem izvješću u lipnju prošle godine dostavljene su preporuke. Oni se sada pozivaju na taj dokument.
Večernji list BiH: Bez obzira što je tehničko, u značajnoj mjeri popis je i političko pitanje jer se, prema Daytonskom sporazumu, položaj u vlasti pojedinih naroda utvrđuje njihovim udjelom u ukupnom broju pučanstva. Je li to također razlog zašto postoje tako snažni prijepori?
U Ustavu BiH stoji kako je popis pučanstva iz 1991. godine relevantan za to sudjelovanje i položaj u vlasti. Kada će se taj dio aneksa IV. Daytonskog mirovnog sporazuma promijeniti, sada je stvarno upitno. Ali, dakako da je jako važna nacionalna struktura koja se uvijek uzima u obzir u BiH.