Na plenarnoj sjednici Europskoga parlamenta koja se održava u Strasbourgu danas se očekuje usvajanje izvješća o BiH u kojemu zastupnici pozivaju vlasti u BiH, ali i institucije Europske unije da ubrzaju proces pristupanja ove zemlje EU te provedu reforme, napose one koje se odnose na izborne i ustavne promjene, piše Večernji list. S obzirom na posljednji razvoj događaja, nacrt dokumenta pretrpio je značajne dorade s osudama poteza vlasti Republike Srpske. Eurozastupnica Željana Zovko ocijenila je povijesnom prošlu godinu za BiH u smislu europskih integracija te je čestitala dugo iščekivano dobivanje kandidacijskog statusa, kao i brzo formiranje Vijeća ministara BiH. - Europska unija postavila je jasno očekivanje od svih političkih aktera u zemlji - nužno je pojačati napore u ispunjavanju ustavnih i izbornih reformi u skladu s 14 ključnih prioriteta Europske komisije.
Provesti sve odluke
Trenutačna kriza u BiH u vezi s Ustavnim sudom još nas jednom vraća na osnovno pitanje problema u BiH kojim se bavimo u našim rezolucijama još od 2014. Ustavni sud BiH kategorija je Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je uspostavljen kao najviša instancija očuvanja ustavne strukture zemlje. Ako sve odluke Ustavnog suda, bez diskriminacije, ne budu primijenjene i poštovane, pitanje Hrvata, koji toliko godina čekaju legitimno predstavljanje, neće biti riješeno na jednakopravan način. Međunarodna zajednica mora inzistirati na primjenama odluka Ustavnog suda po pitanju legitimnog predstavljanja te na donošenju Izbornog zakona koji će osigurati da se svi konstitutivni narodi i ostali građani osjećaju ravnopravnima. Ne smijemo dopustiti selektivan pristup odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - rekla je hrvatska europarlamentarka Zovko. U konačni tekst izvješća uključen je i veliki broj amandmana koje je Zovko uložila u sklopu svoga rada na Odboru za vanjske poslove. Zovko je u njima istaknula važnost konstitutivnosti i ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine te pozvala na poštivanja prava svih zajednica na korištenje i očuvanje vlastitog materinskog jezika, očuvanje kulturne baštine i običaja, ravnopravne zastupljenosti u institucijama i medijskom prostoru te prava na obrazovanje na vlastitom jeziku. U izvješću o napretku BiH dodjeljivanje statusa kandidata BiH ocijenjeno je pozivom na buđenje političkom vodstvu zemlje konačno provodeći prijeko potrebne reforme. - Institucionalne i ustavne reforme moraju osigurati nediskriminaciju i glatki “prijelaz iz Daytona prema Bruxellesu”, stvarajući solidnu osnovu za mirnu i funkcionalnu državu, u kojoj svi građani imaju jednake mogućnosti oblikovanja političkog i javnog života svoje zemlje - navodi se. To pak podrazumijeva očuvanje uloge konstitutivnih naroda bez diskriminiranja drugih građana. - Ponavlja svoje poštovanje prema nasljeđu Daytonskog mirovnog sporazuma, podsjećajući na njegovu svrhu okončanja rata i očuvanja mira; prima na znanje koncept konstitutivnih naroda, ali naglašava da taj koncept ni na koji način ne bi trebao dovesti do diskriminacije drugih građana niti podrazumijevati bilo kakva dodatna prava za ljude koji se identificiraju s jednom od ovih skupina u usporedbi s drugim građanima BiH - navodi se u dokumentu.
Brojni amandmani
Najviše amandmana na nacrt dokumenta koji je pripremio izvjestitelj Paulo Rangel uloženo je zbog poteza vlasti Republike Srpske kojima se osporava Ustavni sud BiH. Traži se sankcioniranje dužnosnika iz RS-a koji rade na slabljenju državnih institucija. - Oštro osuđuje zajedničku izjavu vladajuće većine u sklopu entiteta Republike Srpske o zaštiti državne imovine i ustavnom statusu entiteta Republika Srpska, u kojoj se poziva na osnivanje posebne jedinice za nadziranje granice između entiteta; nadalje, osuđuje činjenicu da je Narodna skupština Republike Srpske 27. lipnja 2023. donijela Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i 21. lipnja 2023. zakon o izmjenama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske; naglašava da ti zakoni izravno podrivaju integritet Ustavnog suda BiH i Ustav BiH; stoga pozdravlja odluke visokog predstavnika kojima se poništavaju ta dva zakona, poštujući tako Daytonski mirovni sporazum, Ustav BiH i vladavina prava u BiH - navodi se u izvješću. Ponovno se poziva na ciljane sankcije protiv “destabilizirajućih političkih aktera u BiH, uključujući one koji ugrožavaju i podrivaju suverenost, teritorijalnu cjelovitost i ustavni poredak te zemlje, a posebno Milorada Dodika, kao i druge visoko pozicionirane dužnosnike Republike Srpske i dužnosnike trećih zemalja koji politički i materijalno podupiru secesionističke politike”. Izvješćem se “primaju na znanje” odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta oko funkcionalnosti Federacije BiH te se poziva na korištenje bonnskih ovlasti tek kao posljednje mjere. U Europskome parlamentu podržavaju nastavak vojne misije EUFOR-a u Bosni i Hercegovini kako bi se očuvao mir i stabilno okruženje. •