Sedmero od desetero djece dobi 0 - 3 godine u BiH svakodnevno gleda TV program, četvrtina svakodnevno koristi pametni telefon, dok se 14 posto djece te dobi svakodnevno služi internetom, pokazalo je istraživanje Regulatorne agencije za komunikacije i UNICEF-a u BiH, piše Večernji list BiH.
Rezultati za alarm
Istraživanje je dalje pokazalo kako prosječno vrijeme koje djeca dobi od 0 do 18 godina u BiH provedu uz uređaje i medije na školski dan iznosi oko tri sata, dok vikendom to vrijeme raste do tri sata i 40 minuta. Što su djeca starija, to je vrijeme koje provode uz medije i uređaje dulje. Kad je riječ o medijskim sadržajima koji privlače djecu, gotovo svi roditelji djece dobi 11 - 18 godina navode kako njihovo dijete ima profil na nekoj od društvenih mreža - Facebooku, Viberu, Instagramu, Facebook Messengeru, YouTubeu, češće što su djeca starija. Iz istraživanja je vidljivo i to da, ukupno gledano, najčešći medijski sadržaji koje djeca gledaju, prate, slušaju i koriste jesu snimke youtubera, koje prati šestero od desetero djece (60 posto) te crtani filmovi, koje gleda tek nešto manje njih (55 posto). Psihologinja Nermina Vehabović-Rudež upozorava na problem. Naime, sve mlađa djeca sve više vremena troše na društvene mreže, postaju ovisna o mobitelima te se suprotstavljaju roditeljima ako ih se pokuša staviti pod nadzor. Vrlo često, već u dobi od 5 do 6 godina, prate youtubere, na koje se ugledaju i počinju se ponašati kao oni. Prečesto ta ista djeca gledaju snimke na TikToku, snimaju se i objavljuju te snimke, komentiraju, šalju neprimjerene sadržaje koje mogu vidjeti milijuni ljudi, a roditelji vrlo često nisu ni svjesni svih opasnosti koje vrebaju. Psihologinja Vehabović-Rudež ističe kako pretjerano korištenje tehnologije među djecom nije problem samo roditelja u BiH, ali treba pronaći mjeru.
Postavite djeci granicu
- Ne možemo djeci zabraniti susret s tehnologijom, ali ne može im to biti ni zamjena za svu ljubav i posvećenost roditelja i odraslih. Roditelj koji u ranim mjesecima života svom djetetu daje mobitel ili tablet da gleda crtiće, nije dobro postupio - ističe psihologinja. Naglašava kako bi djeca u krajnjem slučaju trebala gledati crtane filmove na TV ekranu koji je puno veći i gdje je slika koju gledaju veća. Prema njezinu mišljenju, davanje mobitela djeci u kafiću kako bi roditelji mogli popiti kavu je kontraproduktivno jer na taj način djeca postaju umjetno isključena iz socijalnih kontakata. Nerijetko ih ništa više ne zanima, već samo igrice i samo sadržaj koji je na mobitelu, tabletu... - Naravno da onda postoje veliki izgledi da postanu ovisni o telefonima, odnosno videoigricama i određenim drugim sadržajima za kojima tragaju - upozorava stručnjakinja. Kaže kako je još opasnija izloženost neprimjerenim sadržajima. - Imala sam kao klijente djecu koja su gledala neke strašne filmove, pokazivala su simptome straha za koje se nije moglo utvrditi odakle dolaze dok nisu došla na razgovor i dok nismo s različitih strana ispitali kako žive i što rade. Tako smo došli do zaključka da su djeca gledala neki crtani film ili film koji nije za njihovu dob ili su gledala spot koji nije primjeren njihovoj dobi. Vidjela su neke stvari i prestrašila se - upozorila je Vehabović-Rudež, dodajući kako roditelji moraju znati da je roditeljstvo posvećenost, briga, stalna prisutnost djetetovih zahtjeva, psihološke potrebe djeteta. Zaključila je kako roditelj treba odrediti djetetu dnevno 15 minuta korištenja tehnologije, uz mogućnost da zajedno pogledaju neki sadržaj ili razgovaraju o njemu. •