Koronavirus ili alergija? Alergičnima na ambroziju nije lako, a ovo su osnovne razlike u simptomima

Alergija je prekomjerna reakcija našeg imunološkoga sustava na različite, inače neškodljive čimbenike okoliša. Pelud je definiran kao najsnažniji prirodni aeroalergen i najčešći uzročnik alergijskih bolesti dišnog sustava, osobito u urbanim sredinama. Osnovno je obilježje peludnih alergija godišnja periodičnost, piše Ordinacija.hr.

Laboratorij za aerobiologiju svakodnevno pruža informacije o količini peludnih zrnaca u zraku grada Zagreba. Informirani alergičari znaju kako pomoći sami sebi jer je upravo pravovremena informacija prilika za prilagodbu načina ponašanja, što omogućava izbjegavanje neugodnih simptoma. Na stranicama NZJZ „Dr. Andrija Štampar" svakodnevno se objavljuju podaci o prisutnosti alergene peludi. Za svakodnevne savjete građanima dostupna je i besplatna mobilna aplikacija Peludna prognoza.

Poznavanje prostorne i vremenske dinamike peludnih zrnaca u zraku tijekom godine jedan je od glavnih čimbenika za prevenciju i liječenje peludnih alergija. U tom kontekstu, najbolja preventiva je smanjenje izlaganja alergenom peludu, što je u praksi vrlo teško izvedivo. Zbog svega toga važno je pravovremeno informirati javnost o početku sezone cvjetanja alergenih biljaka. 

Procjena razine koncentracija peluda u zraku i elemenata vremenske prognoze (temperatura, vlažnost, vjetar) može dati vrlo korisne bioprognostičke podatke koji omogućuju osobama alergičnima na pelud smanjenje simptoma. Pravovremeno uzimanje terapije (hiposenzibilizacija) i organiziranje svakodnevnoga života sa ciljem izbjegavanja određene alergene peludi uveliko može pomoći u prevenciji razvoja simptoma na određenu pelud. 

Preventivne preporuke:

uz praćenje epidemiološke situacije, informirati se o prisutnosti alergene peludi u zraku na mrežnoj stranici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ ili putem mobilne aplikacije Peludna prognoza;

1. izbjegavati odlazak u prirodu tijekom sunčanog i vjetrovitog vremena;
2. za odlazak u prirodu izabrati dan nakon kiše jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže;
3. pri povratku kući oprati ruke, istuširati se, oprati kosu i presvući odjeću;
4. ne sušiti rublje na zraku u vrijeme visokih koncentracija peludi;
5. prekriti krevet i zatvoriti prozore u vrijeme najveće koncentracije peludi;
6. nositi sunčane naočale i šešire tijekom dana;
7. četkati i prati kućne ljubimce jer oni također skupljaju pelud;
8. boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima;
9. redovito uređivati svoje okućnice i travnjake;
10. izbjegavati šetnju pored i kroz zakorovljene površine;
11. planirati odmor koristeći dostupne peludne kalendare za određeno područje
12. uzimati redovito terapiju propisanu od strane liječnika.

Tablica 1. Razlike u simptomima – prehlada, gripa, COVID-19 i alergija 

Pripremile: dr. sc. Barbara Stjepanović, dipl. ing., voditeljica Laboratorija za aerobiologiju i dr. sc. Matijana Jergović, dr. med., spec. epidemiologije i uži spec. zdr. ekologije, voditeljica Odjela za procjenu rizika i logistiku NZJZ „Dr. Andrija Štampar"