Podatak kako je policija Republike Hrvatske samo u ovoj godini uhitila 1500 krijumčara ljudi, kao i stalna izvješća koja dolaze od nadležnih institucija u BiH, a koja otkrivaju svu dramatičnost s kojom se agencije u toj zemlji bore s organiziranim skupinama krijumčara, ali i na zauzdavanju migrantskog vala koji očito ne posustaje, podaci su koji traže sveobuhvatan odgovor europskih zemalja, neovisno o tome je li riječ o Europskoj uniji ili onim državama koje tek trebaju postati članice. Kako navodi HRT, Grčka bilježi rast broja ilegalnih prelazaka za 57 posto, što je svakako pokazatelj kako će se posljedice takve situacije uskoro osjetiti i u državama koje se nalaze zapadnije.
Nikola Milina, glavni ravnatelj policije Republike Hrvatske, u razgovoru za HRT osvrnuo se, uz ostalo, na situaciju vezanu uz migracije, naglasivši kako je migrantski pritisak kontinuiran, ali se hrvatska policija učinkovito nosi s njim te je uvela i nove alate za borbu protiv krijumčara ljudi, a rezultat je da je samo ove godine uhitila njih 1500. Niz država članica Schengena uveo je jače granične kontrole, kao i poticanje migranata da se vrate u svoje domicilne zemlje. Međutim, ravnatelj hrvatske policije ističe da te mjere neće spriječiti nezakonite migracije jer migranti lako obilaze mjere i kontrole na unutarnjim granicama te naglašava kako je nužna bolja suradnja policija i država. BiH je u tom procesu posebno izložena, a slučaj koji je privukao posebnu pozornost i o kojem se moglo čuti ovih dana dolazi nam iz Unsko-sanske županije, gdje je županijska policija predala u nadležnost Tužiteljstva USŽ-a četvoricu migranata afganistanskog podrijetla, koju se sumnjiči za izvršenje teških kaznenih djela otmice i iznude novca.
Prethodno su ih pripadnici policije lišili slobode na području Velike Kladuše, gdje su oteli četvoricu državljana Turske te od njihove rodbine zahtijevali isplatu 10.000 eura kako bi ih pustili na slobodu. Također, informacije pokazuju kako je kod njih pronađena veća količina nelegalnog naoružanja i streljiva, što je svakako dodatan znak za uzbunu jer se pokazuje kako, osim domaćih krijumčara, u BiH očito operiraju i kriminalne skupine stranog podrijetla. A o kakvim je aktivnostima riječ, dovoljno govore i svakodnevni podaci Granične policije BiH koja nadljudskim naporima ulazi u obračun takvim skupinama. Početkom rujna u jednom slučaju došlo je do probijanja rampe na prijelaznom mjestu Okruglica, koje se nalazi između naselja Donji Tiškovac (BiH) i Strmica (RH). Prema informacijama koje su pripadnici Granične policije BiH dobili od kolega iz MUP-a RH, pronađeni su migranti u vozilu i sprovedeni u Policijsku postaju Knin, dok su krijumčari, vozač i suvozač pobjegli u smjeru BiH.
Od početka ove godine bilo je, upozoravaju iz Granične policije BiH, nekoliko slučajeva prilikom kojih su krijumčari pokušavali vozilima nasilno prijeći granicu probijanjem rampi na graničnim prijelazima, izbjegavajući graničnu kontrolu, a time ne samo da ugrožavaju vlastite živote nego i živote policijskih službenika u obavljanju redovitih poslova. Uz kontinuiranu suradnju sa susjednim zemljama, zajedničkim ophodnjama i razmjenom informacija, provode se sve mjere i radnje u cilju suzbijanja nezakonitih prelazaka državne granice i sprječavanja krijumčarenja ljudi. Samo u nekoliko posljednjih dana Granična policija BiH uspjela je spriječiti krijumčarenje više desetaka osoba. Primjerice, pripadnici Jedinice granične policije BiH Gradiška su 22. rujna lišili slobode državljanina Republike Turske nakon što je spriječen u krijumčarenju 23 osobe afroazijskog podrijetla, dok su dva dana prije pripadnici ove jedinice spriječili krijumčarenje deset državljana Sirije, također u graničnom pojasu na području Gradiške. U vezu s ovim krijumčarenjem dovodi se državljanin BiH koji je migrante krijumčario u vozilu Mercedes bh. nacionalnih oznaka.
Ovakvi i slični primjeri jasno svjedoče o iznimnom angažmanu Granične policije BiH koja, unatoč nedostatku ljudstva, osigurava ne samo granični prostor BiH već se suočava i s unutarnjim izazovima, poput hvatanja u koštac s krijumčarima ljudi. Kako bi se stanje dodatno poboljšalo, migrantski val potrebno je obuzdavati na svojem ishodištu, a to je nešto na što BiH i ne može pretjerano utjecati. Za to vrijeme očekivanja su kako će u ispomoć bosanskohercegovačkim sigurnosnim tijelima stići i agencija Frontex s kojom su pregovori u završnoj fazi.