Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, kako su najavili iz njezina ureda, boravit će u četvrtak u službenom posjetu Republici Hrvatskoj na poziv predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, piše Večernji list BiH. To će biti ujedno prvi posjet izvan Bosne i Hercegovine nedavno imenovane predsjedateljice Vijeća ministara BiH. Ovaj posjet proteći će ponajprije u svjetlu europskih integracija i aspiracija Bosne i Hercegovine s obzirom na to da je u prosincu, ponajprije zauzimanjem premijera Andreja Plenkovića, dobila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Ovaj će posjet ujedno biti i priprema za zajedničku sjednicu Vijeća ministara BiH i Vlade RH. Krišto je nedavno nagovijestila kako su nulti prioritet tima koji predvodi euroatlantske integracije.
Zastoji na granici
- U BiH imamo politička pitanja koja do sada nismo riješili i ona opterećuju gospodarska pitanja, socioekonomske reforme. Ne smijemo zaboraviti da je EU vijeće dodijelilo BiH kandidacijski status i da iz njega proistječu određene obveze. Svjesni smo da nismo ispunili uvjete koje smo trebali. Nadam se i vjerujem da ćemo u budućnosti činiti sve. Vrijeme je za dijalog, za uvažavanje, izgradnju odnosa da dođemo do rješenja pitanja koja nas opterećuju i da snažno napravimo iskorak na putu k reformama, onima koje uključuju gospodarske reforme i čine život svakog stanovnika u BiH boljim - istaknula je Krišto. Nedavno su predstavnici dviju zemalja tijekom razgovora u Sarajevu detektirali više tema od zajedničkog interesa koje se smatraju otvorenima. Jedna od tih je i pristupanje Hrvatske schengenskom prostoru. Posljednjih tjedana gospodarstvenici, ali i Vanjskotrgovinska komora upozoravaju na probleme s kojima se suočavaju pri izvozu roba. Zato su zatražili otvaranje dodatnih prijelaza kako bi se smanjilo čekanje. Sada su dva prijelaza preko kojih se mogu prevoziti sve robe koje su opremljene za sve potrebne inspekcijske preglede. Primjerice, u slučaju lako kvarljivih roba poput voća i povrća postoji zastoj jer fitosanitarne inspekcije iz BiH rade do 19 sati, a one iz Hrvatske do 15 sati. To u praksi znači da moraju čekati do sutra ujutro ako, primjerice, u 16 sati kamion s robom dođe na granični prijelaz. Drugi problem posljednjih dana rezultat je primjene novih zakonskih propisa koji su na snazi u BiH. Jedna od tema je i izmjena ugovora o graničnim pitanjima koja je sada usko povezana i s hrvatskim novim statusom unutar schengenskoga prostora. Naime, Zagreb ne može više autonomno određivati kategorizaciju graničnih prijelaza bez dogovora s Bruxellesom, odnosno zemljama koje čine dio ove granične unije jer je hrvatska granica sada ujedno i njihova zajednička granica. Jedna od tema koju je kandidirao i prethodni saziv Vijeća ministara BiH odnosila se na skladište radioaktivnog otpada u Čerkezovcu na Trgovskoj gori. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac najavio je kako će s kolegom na čelu resora vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem raditi na rješavanju ovoga pitanja u dogovoru s Hrvatskom, ali i Slovenijom. - Neke informacije govore o tome kako postoji mogućnost da se Hrvatska i Slovenija dogovore oko neke nove lokacije. S tog aspekta smatram da je važno imati diplomatsku aktivnost i ne sjediti u Sarajevu, nego otići i u Sloveniju, i u Hrvatsku, i u Beč, Bruxelles jer je za nas namjera Hrvatske potpuno neprihvatljiva - rekao je Košarac. Na popisu tema su i infrastrukturni projekti koje zajednički grade dvije zemlje. To je pitanje izgradnje autoceste na koridoru Vc, oko čega ne postoje prijepori dviju strana, s posebnim naglaskom na granični prijelaz Svilaj.
Milanović i Jandroković
Vijeće ministara i Vlada RH pozabavit će se i Jadransko-jonskom autocestom, pri čemu su najvažniji planovi za njezin nastavak dalje prema Dubrovniku. BiH zagovara da to bude obodom Popova polja, a vlasti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji zagovaraju ipak da se ovaj prometni pravac proteže teritorijem Republike Hrvatske. Nekoliko je energetskih pitanja koja su neriješena, odnosno postoje prijepori. To je pitanje raspodjele električne energije proizvedene u slijevu rijeke Trebišnjice u hidroelektrani Plat, ali i projekt Gornjih horizonata koji potencijalno može ugroziti dolinu Neretve. Dio bh. političara smatra i da treba staviti ad acta pitanje akumulacije Buško blato. Uz pripremu sjednice dviju vlada, kako su objasnili iz Ureda predsjedateljice Vijeća ministara BiH, tijekom boravka u Zagrebu predsjedateljica Krišto susrest će se i s predsjednikom Sabora RH Gordanom Jandrokovićem te predsjednikom Zoranom Milanovićem.