Unatoč pritisku oko Ukrajine, Hrvatska je uspjela nametnuti temu Bosne i Hercegovine kao posebnu i prioritetnu, ali i s mogućnosti da bude posebno tretirana, da se za nju modelira poseban pristup kako bi se zemlja unatoč unutarnjim problemima konačno postavila među prioritete Europske unije. Ministri vanjskih poslova okupili su se jučer u Bruxellesu na kojemu je i visoka predstavnica Europske komisije za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton iznijela svoje dojmove o posjetu BiH i razgovorima s političarima.
Krenuti naprijed
“Želimo pronaći najširu moguću strategiju kako pomoći Bosni i Hercegovini da krene naprijed”, izjavila je u Bruxellesu Catherine Ashton, visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost.
“Informirala sam ministre o situaciji u Sarajevu, gdje želimo naći najširu moguću strategiju kako bismo pomogli BiH da ekonomski i politički da krene naprijed. To je zemlja u kojoj bi lideri doista morali pokazati svoje liderstvo. Tu potrebu su još jednom potvrditi i moji razgovori s predstavnicima civilnog društva u Sarajevu”, rekla je Ashton. A hrvatska ministrica vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić dostavila je ranije svoj prijedlog mjera za BiH. Ona je novinarima rekla da razgovori o BiH i modeliranju približavanja ove zemlje tek počinju. Zaključci na temelju hrvatskog prijedloga očekuju se tek za mjesec dana. “Počinjemo službene razgovore, počinjemo proceduru koja će potrajati, a na kraju koje ćemo izaći s zaključcima. Mnogo je bilo različitih inputa, ali se nadam da će i prijedlog Hrvatske biti temelj za novi pristup EU BiH. Ima izgleda da doprinesemo novom učinkovitijem pristupu Unije. Vidjet ćemo, morat će se mnogo raditi”, rekla je Pusić. Hrvatski prijedlog bi trebao dobiti konačnu verifikaciju za mjesec dana na zasjedanju Vijeća ministara EU, sredinom travnja. Taj novi model, koji je osim Hrvatske zatražila i Slovenija, podrazumijeva utvrđivanje posebnog kandidacijskog statusa za zemlju jer ozbiljno kasni u procesu pridruživanja. Ministrica vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić je još potkraj prošle godine predložila utvrđivanje posebnog modela europskih integracija za BiH.
Nije preduvjet
Ona je na praktičnome primjeru – presudi “Sejdić - Finci” predložila da se ne zaboravi njegovo rješavanja, nego da slični nerješivi politički problemi ne zaustavljaju druge procese. Na taj bi se način BiH otvorio pristup IPA predpristupnim sredstvima od 45 milijuna, ali i otvorile mogućnosti korištenja raznih fondova vrijednih 350 milijuna eura. To bi uključivalo i sredstva od 350 milijuna eura koja bi otvorila mogućnost reformi.
“To znači da se taj slučaj i još niz drugih rješavaju u okviru tog procesa, umjesto kao preduvjet. To nije proces pristupanja kakav smo vidjeli ranije, ali, kao što je poznato, i mnoge druge zemlje su imale nešto različite procese pristupanja i približavanja članstvu Europske unije”, objasnila je šefica hrvatske diplomacije nakon što je uputila hrvatski prijedlog.