Komercijalne zračne luke širom bivše Jugoslavije opslužili su tijekom prve polovine godine ukupno 14.949.672 putnika piše ExYuAviation. Samo u lipnju, zračne luke regije zabilježili su 3,95 milijuna putnika.
Među njima, istaknule su se tri zračne luke po visokoj stopi rasta broja putnika u odnosu na isti mjesec 2023. godine.
Prije svih zračnih luka Sarajevo s povećanjem u lipnju od nevjerojatnih 51,2 posto, zatim Zadar s rastom od 29,5 posto i Tivat, koji je imao povećanje od 27,4 posto.
Nekoliko regionalnih zračnih luka je zabilježilo slabije rezultate tijekom lipnja, uključujući Aerodrom Tuzla, koja je imala pad od čak 78,9 posto, Niš, koji je imao 21,7 posto manje putnika nego u lipnju 2023. godine i Ohrid, koji je izgubio 16,4 posto putnika u odnosu na prošlu godinu, prenosi Biznisinfo.
Brojne druge zračne luke takođe su zabilježile pad u usporedbi s prošlom godinom, među kojima su Skoplje, Osijek, Rijeka i Kraljevo.
Broj putnika na exYu zračnim lukama u lipnju 2024:
Beograd – 775.495
Split – 537.326
Dubrovnik – 431.771
Zagreb – 406.031
Priština – 334.995
Zadar – 273.099
Skoplje – 265.983
Sarajevo – 202.515
Podgorica – 184.049
Tivat – 157.736
Ljubljana – 148.159
Pula – 84.712
Banja Luka – 37.492
Niš – 33.617
Rijeka – 26.202
Ohrid 24.267
Tuzla – 13.691
Mostar – 5.431
Osijek – 4.922
Brač – 4.315
Kraljevo – 1.393
Za prvih šest mjeseci, Aerodrom Beograd rangirao se na 72. mjesto najprometnijih na kontinentu, odmah iza Palerma, Sofije i Glazgova, ali ispred Rejkjavika, Ibice i Larnake.
Zagreb se pozicionirao na 103. mjestu najprometnijih, iza Tbilisija, Trondhajma u Norveškoj i Vroclava, ali ispred Stavanger u Norveškoj, Rim Ćampino i Lidsa. Priština je zauzela 108. mjesto. Bila je odmah iza Ist Midlands, ali ispred Santjaga de Kompostela, Nirnberga i London Sitija.
Skoplje je rangirano na 127. mjesto, pri čemu je glavni grad Makedonije iza Kluža, Korka i Hanije, ali ispred Tromza, Olbije i Ponte Delgade.
Tijekom prve polovice godine, slovenačko tržište je bilo najbrže rastuće u bivšoj Jugoslaviji sa rastom od 21,5 posto. Tržište Kosova je poraslo za 20,5 posto, Hrvatska je zabilježila rast od 19,2 posto, Crna Gora 15,6 posto, Srbija 11,2 posto, Makedonija 9 posto, dok su brojke u Bosni i Hercegovini pale za 11,2 posto.
Većina europskih tržišta je zabilježila godišnji rast tijekom prve polovice godine. Izuzeci su bili Rusija (-16,8%) i Jermenija (-1,8%), prenio je Aero.rs.