Ivanka Barić izabrana je za predsjednicu HKDU-a BiH na saboru stranke održanom u Mostaru. Pred njom su velika iskušenja. Prvog radnog dana dala je intervju Večernjem listu, piše Večernji list BiH.
Večernji list: Jeste li zadovoljni saborom HKDU-a?
- Dugo sam razmišljala oko preuzimanja vodstva stranke. U obitelji sam to sve raspravila s ukućanima te posložila stvari u svojoj glavi. Na kraju sam donijela odluku prihvatiti ga iako je to jako zahtjevan i odgovoran posao. Pokojni predsjednik Ivan Musa cijelo je svoje vrijeme trošio za stranku. Neumorno je radio u stranci, posjećivao podružnice, gotovo svakodnevno boravio je na terenu. Nisam sigurna da ću moći biti tako posvećena.
Večernji list: Na saboru ste usvojili deklaraciju. Što njome poručujete?
- Deklaracija 7. općeg sabora nosi naslov “Konstitutivnost jednako jednakopravnost”. Time šaljemo jasnu poruku potpore vodstvu HNS-a u zaštiti suverenosti i konstitutivnosti hrvatskoga naroda u BiH, što podrazumijeva punu ustavnu i institucionalnu jednakopravnost s druga dva naroda. Znamo kako to sad nije slučaj.
Večernji list: Mnogo ljudi sa strane spremno je kritizirati, no malo njih odluči se na potez kakav ste vi poduzeli?!
- Najprije sam htjela pokazati građansku odgovornost koju bismo svi mi trebali imati i dio vremena odvojiti za ostvarenje hrvatskog interesa. Moj prioritetni cilj je raditi na popravljanju položaja Hrvata u BiH, koji je zaista ugrožen.
Večernji list: Vaša stranka je kršćanskih svjetonazora. I u “kršćanskoj” Europi vidimo slabljenje ovih stranaka. Zašto kršćani ne žele u politiku?
- Istina je da je naša stranka demokršćanska s jasno izraženim kršćanskim svjetonazorom u svojim temeljnim načelima. To je odrednica koja me je najviše privukla u stranku. Nikada nisam bila niti ću biti članica bilo koje druge stranke. Smatram da kršćani imaju dužnost uključiti se u politiku. To je odgovorno ponašanje svih građana, a kršćani su posebno pozvani s obzirom na to da vidimo kako nam politiku često vode ljudi sumnjivih moralnih svjetonazora. Vidljivo je to u Europi, u RH... Kršćanstvo je na Zapadu u krizi, a zastupljenost je sve manja. Primijetimo da se križeve izbacuje iz ustanova, a ja, kao vjernica, mislim da tamo gdje se izbaci Boga neće biti napretka. A mene osobno upravo to pokreće, od obitelji do djelovanja u politici.
Večernji list: Koliko je teško funkcionirati u grupaciji HNS-a BiH u kojoj dominira HDZ BiH i gube li druge stranke identitet u takvim okolnostima?
- Činjenica jest da je HDZ BiH najsnažnija stranka, od broja članova, dužnosnika, stranačke infrastrukture. Dok gospodin Musa nije mogao obnašati dužnost bila sam članica vodstva HNS-a. S obzirom na to da sam bila nova, u prvome dijelu rada tog tijela pokušala sam najprije upoznati se s odnosima unutar HNS-a. Moram reći da HDZ BiH ima korektan partnerski odnos prema HKDU-u BiH. Pokojni predsjednik je svojim radom izgradio taj status ove stranke.
Večernji list: Tema koja godinama dominira u BiH je izmjena Izbornoga zakona. Jeste li optimistični da će se to i dogoditi, kako to često ističe i čelnik HNS-a BiH Dragan Čović?
- Po prirodi sam uvijek optimistična. Hrvati u BiH nemaju boljeg pregovarača od gospodina Čovića i dajem mu punu potporu u tim razgovorima. Dosadašnjim je radom uspio nametnuti hrvatsko pitanje, uspostaviti odnose i privući pozornost velikih svjetskih administracija. Vrlo uspješno se uspijeva suprotstaviti bošnjačkim političarima. Za nas je Izborni zakon crvena crta ispod koje ne možemo niti smijemo ići. Ako se ipak izmjene Izbornoga zakona ne dogode, mi kao Hrvati doista moramo povući neke radikalnije poteze. U protivnom nas neće biti.
Večernji list: Na što konkretno mislite kada kažete radikalnije?
- Naša stranka je na pretprošlom saboru imala slogan “Peti sabor - treći entitet”. Ne bih ga sada tako otvoreno zagovarala, ali ga priželjkujem. Ljudski gledajući, zar nije i u obitelji najbolje, kada imaju tri brata, da svaki ima svoju kuću i dom. To je, po meni, najlogičnije i najbolje. Kako ne bi onda bilo najbolje da se ova država uredi, s obzirom na to da imamo tri konstitutivna naroda, s tri teritorijalne jedinice, što bi najbolje odgovaralo svima. Na taj način svatko bi se osjetio ovdje dobrodošlim, da svatko ima svoju vlast i financije. Na tome temelju, sigurna sam, imali bismo najkvalitetniju suradnju. Daytonski sporazum propisao je nešto drugo. U tom trenutku bilo je to dobro jer je zaustavljen rat, ali ispostavilo se da takvo rješenje ne omogućuje stabilnost i napredak.
Večernji list: Kako pak doživljavate zagovore unitarne “građanske” države koja podrazumijeva prevlast Bošnjaka?
- Kada znamo kako izgleda nacionalna struktura BiH, jasno je koji “građani” to zagovaraju, kao što je jasno i gdje bi tu bili Hrvati.
Večernji list: Mislite li da bi to vodilo dominaciji Bošnjaka?!
- Apsolutno!
Večernji list: Čini se da nisu naučene lekcije iz bivše Jugoslavije jer je Beograd doslovno zagovarao isto, slabljenje uloga republike (naroda), uvođenje sustava “jedan birač - jedan glas” (dominacije Srba), oduzimanje nadležnosti i preusmjeravanje novca. Nalikuje li vam to na BiH?
- Ideja o stvaranju nazovigrađanske države, između koje se pokušava staviti znak jednakosti s jednom nacijom i negiranjem drugih nacionalnih identiteta, zapravo mi najviše sliči ideji jugoslavenstva. Razlaz u bivšoj zajednici bio je jako bolan za sve nas. Zato je to veliko upozorenje. I morala bi biti opomena svima koji zagovaraju dominaciju jednih nad drugima i negiranje njihova identiteta.•