Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u BiH u rujnu je iznosila 877 KM i nominalno je viša za 3,9 posto u odnosu na rujan lani te za 1,7 posto u odnosu na prosinac 2017. godine. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, najniža prosječna neto plaća u rujnu bila je u pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane i iznosila je 547 KM. U građevinarstvu je iznosila 585, dok je prosječna neto plaća u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima iznosila 616 KM.
Skupa potrošačka košarica
U financijskim i djelatnostima osiguranja iznosila je 1432 KM, u proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji 1366, a u sektoru informacija i komunikacija 1273 KM. Podsjećamo, prema podacima sindikata u BiH, prosječna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj u BiH iznosi 2000 KM. Dakle, ni dvije prosječne bh. plaće nisu dovoljne kako bi pokrile osnovne troškove jedne obitelji.
Podsjećanja radi, prošle godine u ovo vrijeme taj je iznos bio 1800 KM. Dakle, u ovoj godini potrebno nam je 200 KM više za iste stvari, za iste potrebe. Iznos prosječne plaće bio je 860 KM, što govori da dvije prosječne plaće ne mogu izmiriti prosječne potrebe za jednu obitelj i to je ono što je alarmantno i o tome nitko ne vodi računa niti vuče bilo kakve poteze.
U rujnu ove godine na mjesečnoj razini zabilježen je rast cijena za 0,5 posto. Cijene proizvoda i usluga, koje se koriste za osobnu potrošnju u Bosni i Hercegovini, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u rujnu 2018. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku su zabilježile rast razine za 0,5 posto. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u rujnu ove godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku je zabilježen rast cijena hrane i bezalkoholnih pića za 0,3 posto, odjeće i obuće za 3,8 posto, stanovanja i režijskih izdataka za 1 posto, zdravstva za 0,4 posto te prijevoza za 0,8 posto.
Relativno siromaštvo
Niže cijene zabilježene su u komunikacijama, rekreaciji i kulturi. Domaći ekonomski analitičari tvrde kako je kupovna moć građana u BiH najlošija u regiji te da ona iznosi oko 30 posto kupovne moći stanovnika bilo gdje drugdje u Europi. Njihovu tvrdnju potvrdili su i podaci Eurostata objavljeni u lipnju, a prema toj statistici, kupovna moć bh. građana iznosi 32 posto europskog prosjeka i nalazimo se na pretposljednjem mjestu najsiromašnijih zemalja Europe. Posljednje mjesto zauzela je Albanija. S druge strane, prema studiji istraživačke kuće GFK, građani BiH nalaze se na posljednjem mjestu u Europi kada je riječ o kupovnoj moći. Ekonomisti ističu kako je kupovna moć kao ekonomski pokazatelj jedan od najmjerodavnijih kada je riječ o kvaliteti života građana u ovoj ili onoj državi. Dakle, što je kupovna moć manja, stanovništvo je bliže relativnom siromaštvu i obrnuto.