Nadaleko poznata skijališta, prirodni ambijent u kojemu se oslikava prepoznatljiva kraška visoravan omeđena planinskim vrhovima, guste borove i bukove šume, planinska jezera i vrtače - prostor općine Kupres tradicionalno je turističko odredište velikom broju ljudi iz BiH, ali i okolnih zemalja, a napose zimi, međutim, posljednjih je godina primjetno kako se sve veći broj turista odlučuje dulje zadržati u ovom mjestu i tijekom ljetnih mjeseci. Dovoljno udaljena od užurbanosti urbanih sredina, a opet i dovoljno blizu gradskim središtima, općina Kupres sigurnim koracima korača prema strateškom cilju koji uključuje cjelogodišnji turizam, ali i sinergiju turističkih i agropotencijala. Načelnik Zdravko Mioč u intervjuu za Večernji list ističe kako se mijenja percepcija Kupresa kao isključivog zimskog središta turizma, a trendovi svjedoče o sve većem broju turista i u srpnju te kolovozu. Kaže nam i kako žele potaknuti što veći broj ljudi na uzgoj autohtonih prehrambenih proizvoda koji mogu biti savršena nadopuna postojećoj turističkoj ponudi.
Primjetno je kako u posljednje vrijeme Kupres posjećuje sve veći broj ljudi i tijekom ljetnih mjeseci. Govori li to o promjeni percepcije te jeste li zadovoljni dinamikom?
- Kupres, kao poznato zimsko odredište, polako poprima i drugo obilježje, a to je ljetni turizam - u tom kontekstu vidimo veliku priliku da Kupres, uz zimske turističke potencijale, postane i središte koje bi bilo prihvatljivo za dolazak turista tijekom ljetnih mjeseci. Jedna od naših prednosti je i činjenica da imamo dobru ekipu mladića koji se bave biciklizmom, tako da već drugu godinu zaredom imamo međunarodno natjecanje biciklista u formi tzv. enduro biciklizma. Uz to, petu godinu zaredom na Kupres dolaze i motoristi iz desetak europskih zemalja, pri čemu im je naša općina središte u kojem imaju kamp. Tako da je naša općina postala značajna destinacija kada je riječ o motociklizmu, kao i biciklizmu.
U kontekstu već spomenutih motorista, Kupres im je u središtu pozornosti što se tiče njihovih posjeta BiH, a ono što je značajno je činjenica da motoristi nakon određenog vremena dolaze i s obiteljima u našu općinu.
Ljetni planinski turizam sve je popularniji. Skriva li se i tu objašnjenje novih trendova?
- Dobra se priča, dakle, širi u svijetu. Uz to, imamo i dva skijališta koja pružaju razne sadržaje, a ne samo smještajne kapacitete, već i ponude za turiste koji su željni šetnje planinom. Skijalište na Stožeru za bicikliste, ali i sve planinare i šetače koje smo spomenuli, omogućuje i korištenje dizala. Imamo i određene skupine koje su se organizirale te nude turistima koji žele detaljno upoznati područje naše općine usluge vodiča. Također imamo i iznajmljivače quadova, također uz vodiče, a sve u cilju upoznavanja Kupreške visoravni. Skijalište Čajuša istodobno pruža mogućnost šetnje skijalištem prema Malovanu i dalje prema Cincaru.
U kojoj je mjeri važno raditi na uvezivanju turizma i velikih poljoprivrednih potencijala općine Kupres? Mislite li kako je agroturizam forma koja mora postati prepoznatljiva?
- Naravno. Potrebno je sve potencijale koje imamo dodatno unaprijediti kroz agroturizam. Imamo postojeće farme na selima, a koje bi kroz takve djelatnosti pružale usluge svima koji su željni odmora uz konzumaciju domaće hrane. Gradski stanovnici žele kvalitetan odmor, a mi već dvije godine animiramo naše ljude da, uz smještajne kapacitete koje imaju u obiteljskim kućama, pokušaju napraviti kapacitete pored kuća u obliku manjih brvnara. Vidljivo je kako su gosti željni domaće zdrave hrane, a koju mogu dobiti na selu.
Kakve su perspektive ekonomskog razvoja općine Kupres kada je riječ o nekim drugim potencijalima?
- U ovom se trenutku najviše ekonomskih aktivnosti odnosi na turizam, ali to nije dovoljno kako bi se poboljšalo kvalitetu života na Kupresu. Ono što još uvijek nemamo iskorišteno su kapaciteti prerade drva. Imamo samo primarnu proizvodnju, a u pitanju su pilane. Međutim, moramo tražiti priliku u budućnosti kada je riječ o preradi drva. Cijela situacija posljednje dvije i pol, tri godine - prvo pandemija, a sada rat u Ukrajini - otežava naše planove. Sigurno imamo kapacitet, imamo sirovinu te moramo naći investitore kojima bismo omogućili pogodnosti za otvaranje proizvodnih pogona, a sve u cilju zapošljavanja što većeg broja domaće radne snage. U ovom trenutku imamo jednu ekipu iz Njemačke koja je privatizirala Dolomit, poduzeće koje se bavi iskorištavanjem dolomita. Oni planiraju proizvodne kapacitete te u tom kontekstu u skorije vrijeme očekujemo pokretanje.
Ipak, postoje određene poteškoće zbog zakona koji je donio visoki predstavnik, a odnosi se na raspolaganje državnim zemljištem. Većina zemljišta državno je vlasništvo, a to nam pravi problem kad je u pitanju davanje u zakup ili na prodaju kako bi se mogli proširiti proizvodni kapaciteti. Naime, investitor bi proširio istražna polja u cilju dolaska do veće količine sirovina. Ono što sada imamo je kvalitetno, ali količine nisu dovoljne. Potrebne su im tri puta veće količine kako bi investicija bila rentabilna.
Kakva je suradnja s drugim općinama, a posebice u kontekstu uvezivanja i razmjene iskustava u procesu ostvarivanja suradnje s općinama u Republici Hrvatskoj na projektima financiranim europskim novcem?
- Ta tematika je aktualna. Imamo neke najave da bi u rujnu mogli biti otvoreni određeni pretpristupni fondovi. Suradnja postoji, a mi smo i naslonjeni na Splitsko-dalmatinsku županiju u Republici Hrvatskoj, tako da ćemo sigurno pokušati ostvariti određene infrastrukturne projekte. Pregovora i dogovora ima, ali konkretne stvari nismo mogli dogovoriti dok se ne otvore pretpristupni fondovi te ćemo vidjeti na što se možemo zajedno prijaviti te koje su to općine u Hrvatskoj s kojima sutra možemo pokrenuti projekte. •