Ono što je u proizvodnji ranih krumpira zapad Ljubuškog, to je u proizvodnji ostalog ranog povrća, prije svega, rajčice, dolina Neretve, preciznije Višići i okolna čapljinska naselja, piše Večernji list BiH. Prava adresa za ocjenu te proizvodnje je Poljoprivredna zadruga "Matica" iz Višića čiji direktor Marijan Brajković o specifičnostima tekuće sezone kaže kako je zbog dosta blage zime sve prispjelo 10 - 15 dana ranije.
Nove tehnologije
- Što se tiče same proizvodnje i kondicije nasada, ove je godine iznimna, u proizvodnji je bilo vrlo malo problema, kao i s bolestima, primjetno je manje problema i sa štetnicima, tako da nasadi izgledaju uistinu dobro. Kad govorimo o rajčici, koja je najzastupljenija, prinosi su dosta veliki, a kako će prodaja ići, vidjet ćemo - kaže Brajković odgovarajući i na to koliko se sadilo u plastenicima u odnosu na prethodne godine.
- Nije primjetno neko veliko povećanje, no mislim da je pozitivna stvar što se dosad dosegnuta razina održava. U ovakvim uvjetima u kojima živimo i radimo, mislim da je i to nekakav uspjeh. Treba naglasiti da ni tog održavanja razine proizvodnje ne bi bilo da se nije ušlo u nove tehnologije. Za sada to dosta dobro izgleda, nema problema s bolestima, povećani su prinosi, proizvod je dosta tražen, premda, što se tiče prodaje, ova sezona baš i ne miriše na dobro sudeći po ovim prvim kulturama, da kažem pretkulturama koje su se već dosad izredale u usporedbi s prošlom i pretprošlom godinom. Naš je glavni adut, kada je riječ o rajčicama, prepoznati proizvod. Stvoren je neslužbeni brend - hercegovačka roza ili hercegovački pink, kad dođe na tržište, polako istiskuje more uvozne robe. Iznimno smo zadovoljni što se tijekom proteklih godina priča iskristalizirala do te razine da se došle do vrlo kvalitetnog proizvoda, čemu teško konkurira bilo što iz uvoza i to je ono što u ovom trenutku, po mom mišljenju, uopće održava ovu proizvodnju - kaže.
Rani krumpir drži izvoz, kakvi su izgledi za plasman rajčice?
- Za rajčicu je većina prodaje, većina tržišta, unutar države, premda određene količine završavaju i na tržištu Hrvatske. I tamo je sve zastupljenija i traženija. Ponavljam, riječ je o dosta dobro prihvaćenom proizvodu, kupci ga traže, tako da će u dogledno vrijeme količine biti veće kad konkretno govorimo o izvozu na hrvatsko tržište, premda je i to tržište opterećeno uvoznom robom. Optimizam za izvoz gradimo na kvaliteti prepoznatoj i na hrvatskom tržištu - dodaje.
Cijene na početku sezone nisu bile visoke, od dvije do tri marke?
- Svaki početak sezone u prodaji prati turbulentna situacija po pitanju cijena. Pritisak na cijene enorman je zbog uvoznih roba, mi tu ne možemo ništa učiniti, a prerano je donositi bilo kakve zaključke. U ovome trenutku na ukupnu prodaju i ukupni prosjek cijene ne znači puno trenutačno stanje. Sada u uvozu polako neke proizvodnje jenjavaju. S druge strane, more svega što je uvezeno drži se po prodajnim objektima do nekog krajnjeg vremena, trenutka propadanja. Imate situaciju da cijene uvoznih roba padaju, gdje je akcijska cijena rajčice po raznim tržnim centima daleko ispod trenutačne na veletržnici - kaže Brajković.
- U odnosu na enormne troškove u proizvodnji koji iz godine u godinu rastu, kad govorimo o prosjeku, približili smo se cijeni od jednoga eura. To je cijena koja bi zadovoljavala sve ono što je uloženo, što radite i da na koncu kažete - ovo ima smisla, proizvodnja se nastavlja. Ljudi rade i žive od toga, da se što više smanji kreditiranje proizvodnje od raznih mikrokreditnih organizacija, čega još uvijek dosta ima kako bi proizvođači uopće isfinancirali proizvodnju. Prosječna cijena oko jednog eura značila bi da priča ima smisla jer, ako vi tražite kreditna sredstva za proizvodnju, to će vas koštati visokih kamata i do 40 posto, što je izvan svake pameti ako znamo da u svijetu za poljoprivrednu proizvodnju kamata ne smije prijeći dva posto. Sve preko toga neisplativo je u poljoprivredi.
Kamata ne smije iznad 2%
Dakle, u razvijenim državama kamata ne smije prijeći dva posto, dok se kod nas novac nudi po značajno većim kamatama. Prosječna cijena rajčica od jednog eura, kad govorimo o proizvodnji ovoga tipa, kupcima ne bi trebala biti visoka s obzirom na kvalitetu i biološku ispravnost - zaključuje Brajković.
Višićki zadrugari u proizvodnju su uveli i nove mjere biološke zaštite biljaka, a za razliku od rajčice, čija se proizvodnja zadržava na dosegnutoj razini, došlo je do povećanja sadnje paprika i lubenica.