Sve razine vlasti u Federaciji BiH dobile su mogućnost sustavnog pristupa planiranju razvoja poduzetničke infrastrukture, odnosno poslovnih zona koje su najučinkovitiji oblik poduzetničkog razvoja, a one će u bliskoj budućnosti otvoriti prostor snažnijem ekonomskom razvoju općina i gradova, kao i bržem privlačenju novih investicija. Dom naroda Parlamenta FBiH usvojio je Zakon o poduzetničkoj infrastrukturi koji bi trebao omogućiti brži rast poduzetništva i povećanje investicija i zaposlenosti unutar područja na kojem se poduzetnička infrastruktura planira, odnosno gradi te potiče gospodarski rast planiranjem i pravodobnom izgradnjom poduzetničke infrastrukture, koja je u funkciji ravnomjernog razvoja Federacije, županija i jedinica lokalne samouprave.
Vrste zona
Sustav poduzetničke infrastrukture u Federaciji čine poduzetničke zone, poduzetničke potporne institucije, tehnološko-poduzetnički centri te slobodne zone čiji su osnivanje, rad i prestanak rada regulirani posebnim zakonom. Poduzetnička infrastruktura treba biti opremljena energetskom infrastrukturom (električna energija, javna rasvjeta, priključci na javnu mrežu i/ili izgrađena trafostanica i drugi energetski priključci), komunalnom infrastrukturom (opskrba vodom, vodovodne i oborinske instalacije, kanalizacija i odvodnja - fekalna, oborinska i dr.), prometnom infrastrukturom (pristupne ceste, ceste unutar poduzetničke zone, parkirališta, i dr.) te komunikacijskom infrastrukturom (telefonski i internetski priključci i dr.). Prema veličini ukupne površine, poduzetničke zone dijele se na mikrozone - do 10 ha, male zone od 10 do 50 ha, srednje zone površine od 50 do 100 ha te velike zone površine iznad 100 ha.
Prema vrsti aktivnosti koje se obavljaju unutar zone, prvi tip su proizvodno-prerađivačke zone u kojima više od 50% od ukupnog broja poduzetnika u zoni obavlja proizvodno-prerađivačke poduzetničke aktivnosti ili u kojima više od 50% raspoložive površine poduzetničke zone zauzimaju poduzetnici koji obavljaju proizvodno-prerađivačku poduzetničku aktivnost. Druga vrsta su uslužno-servisne zone u kojima više od 50% od ukupnog broja poduzetnika obavlja uslužne aktivnosti, servisne aktivnosti, aktivnosti poslovne podrške i druge ili pak više od polovine površine zauzimaju takvi poduzetnici. Slijede logističko-distributivne zone s istim omjerom kao i navedena dva primjera, u skladu s vrstom djelatnosti, te mješovite zone u kojima poduzetnici u zoni mogu obavljati različite proizvodno-prerađivačke aktivnosti, uslužno-servisne aktivnosti i logističko-distributivne aktivnosti.
Predlagači zakonskog rješenja pritom su se osvrnuli i na razloge potrebe donošenja novog zakona, naglasivši kako je problem do sada bio u činjenici što područje poduzetničke infrastrukture nije bilo pravno uređeno, tj. nije bilo riješeno pravno određenje svih oblika poduzetničke infrastrukture, bez kvalitetne baze podataka poduzetničke infrastrukture. Cilj novog zakona je predstaviti višestruke učinke pravnog uređenja oblasti poduzetničke infrastrukture u Federaciji koje mogu imati u stvaranju konkurentske prednosti malih i srednjih poduzeća. Time bi se postojećim i potencijalnim korisnicima svih oblika poduzetničke infrastrukture omogućilo lakše pokretanje poslovanja, neometan razvoj gospodarskih aktivnosti kroz podršku svih razina vlasti, kao i poduzetničkih potpornih institucija. Precizirano je da su nositelji sustava podrške unaprjeđenja poduzetničke infrastrukture Vlada Federacije, vlade županija, ministarstva, federalna tijela uprave i federalne upravne organizacije, županijska tijela uprave i županijske upravne organizacije, općine i gradovi kao jedinice lokalne samouprave, obrazovne institucije...
Inkubatori
Nadalje, poduzetničke potporne institucije i tehnološko-poduzetnički centri do sada nisu bili definirani ni regulirani jedinstvenim propisom u Federaciji te se stoga ovim zakonom preciznije definiraju različite vrste poduzetničkih potpornih institucija - razvojne agencije, poduzetnički centri, poslovni inkubatori, poduzetnički akceleratori, poslovni parkovi, znanstveno-tehnološki parkovi, centri kompetencije i klasteri, kao i tehnološko-poduzetnički centri.
Dom naroda Parlamenta FBiH usvojio je Zakon o poduzetničkoj infrastrukturi koji bi trebao omogućiti brži rast poduzetništva i povećanje investicija