Iako se čini da je ilegalnih migranata u BiH mnogo manje nego prethodnih godina, najnoviji podaci upućuju da nije tako, piše Večernji list BiH. Vijeće ministara BiH je na jučer održanoj sjednici usvojilo informaciju Ministarstva sigurnosti o stanju u oblasti migracija u BiH za siječanj. Kako se navodi, Služba za poslove sa strancima u siječnju je evidentirala 1608 nezakonitih migranata, što je za 42% manje nego u prosincu 2022., ali i značajno više u odnosu na siječanj 2022., kada je bilo evidentirano njih 476.
Iz Srbije ulaze u BiH
Među prvih pet zemalja podrijetla migranata u siječnju ove godine bili su Afganistan, Maroko, Kuba, Kongo i Iran, s tim da Afganistanci čine više od polovine nezakonitih migranata. Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil iskazalo je 1470 osoba, оd kojih je samo njih 20 podnijelo zahtjev. U četiri privremena prihvatna centra (ukupni kapacitet 4880 mjesta) u prosjeku je u siječnju ove godine boravilo 1010 migranata, a na dan 31. siječnja u tim centrima boravile su 873 osobe. Granična policija BiH je u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonitog prelaska evidentirala 760 osoba, što je za 52% manje u odnosu nа prethodni mjesec. Među osobama otkrivenim u nezakonitom prelasku najviše ih je iz Afganistana, Pakistana i Konga, dok su primarne rute za ulazak iz Srbije i Crne Gore. Najveći teret migracijskog pritiska nа ulasku u BiH evidentiran je nа području djelovanja jedinica Granične policije Zvornik, Hum - Foča i Bijeljina, a migranti su u 97% slučajeva otkriveni izvan područja graničnih prijelaza. Tijekom siječnja vraćeno je 26 osoba u zemlje podrijetla ili zemlje koje ih prihvaćaju, a u Imigracijskom centru na dan 31. siječnja boravila je 51 osoba. Na prethodnoj sjednici Vijeće ministara BiH usvojilo je informaciju o stanju u oblasti migracija u BiH za 2022. godinu. Kako se navodi, u prošloj je godini povećan broj migranata koji su nezakonito ušli na teritorij BiH u odnosu na 2021., dok je istodobno broj iskazanih zahtjeva za azil ostao na istoj razini. Evidencije Službe za poslove sa strancima pokazuju kako je lani na području BiH evidentirano 11.617 osoba više nego godinu ranije. Kako navode, među pet prvih zemalja podrijetla migranata koji dolaze u BiH u posljednjih pet godina bili su Afganistan, Pakistan, Sirija, Irak, Iran, Bangladeš, Turska i Maroko. Promjenu je donijela prošla godina te su se među njih, i to zauzevši visoko drugo mjesto, ugurali ilegalni migranti iz države Burundi, koja se nalazi u istočnoj Africi i graniči s Kongom, Ruandom i Tanzanijom.
Dolaze bez vize
- Većinu ilegalnih migranata u 2022. činili su državljani Afganistana (11.038) i njihov broj veći je nego ukupan broj ostale četiri zemlje iz kojih dolazi najviše migranata, a to su Burundi (3987), Bangladeš (2161), Pakistan (2154) i Iran (1413). Na tih pet zemalja zajedno odnosi se 75,6% od ukupnog broja svih prijavljenih ilegalnih migranata - istaknuto je u dokumentu. BiH je prošle godine bila tranzitna ruta za veliki broj ilegalnih migranata iz države Burundi, zatim Kube i Indije, koji su bili izuzeti od zahtjeva za vizu za ulazak u Srbiju, odakle odlaze u države EU-a. - Od 110 različitih državljanstava ilegalnih migranata evidentiranih u BiH, državljani ovih triju zemalja su među deset najbrojnijih i čine 22% od ukupnog broja prijavljenih ilegalnih migranata lani. Srbija je krajem 2022. uskladila viznu politiku s EU-om za državljane Burundija i Tunisa te se i od tada broj državljana Burundija značajno smanjio na teritoriju BiH. U listopadu je evidentirana 1561 osoba, u studenome 162, a prosincu 30 osoba - istaknuto je u informaciji Ministarstva sigurnosti BiH. Navodi se i kako su otvaranjem privremenog prihvatnog centra "Lipa", koji osigurava smještaj za sve kategorije migranata na lokaciji koja je prihvatljiva lokalnoj zajednici, zatvorena tri privremena prihvatna centra na području USŽ-a. Uspostavljen je učinkovitiji sustav koordinacije i upravljanja migracijama kroz jačanje institucija BiH, a dvije godine nakon usvajanja provodi se 75% od ukupnog broja planiranih aktivnosti iz dokumenta "Plan mjera i aktivnosti za učinkovito upravljanje migrantskom krizom u BiH".