Unatoč trendovima u ekonomskim tokovima zemalja Europske unije, a koji se reflektiraju kroz pad inflacije, zaustavljanje rasta cijena prehrambenih proizvoda, kao i poboljšanje ukupnog životnog standarda, u BiH logici u ekonomskom smislu nema previše mjesta, a dokaz pronalazimo u prilično ilustrativnom primjeru koji govori da pad cijena energenata ne proizvodi jednako "dramatične" promjene kada govorimo o cijeni određenih prehrambenih proizvoda, piše Večernji list BiH.
Usporedba cijena
Dapače, neki od njih, unatoč padu cijena goriva, i dalje poskupljuju. Uvidom u prosječne cijene koje je Agencija za statistiku BiH izračunala za siječanj te usporedbom s cijenama iz siječnja 2023. godine, vidljivo je kako su riža, kruh te niz vrsta mesa poskupjeli iako je u međuvremenu došlo do pada cijene benzina i dizela. Tako je prosječna cijena dizela u siječnju ove godine iznosila 2,60 KM po litri, a benzina 2,50, dok je prije godinu dana litra dizela koštala 2,90 maraka, a benzina 2,60 maraka. Budući da se cijena goriva obično uzima kao ključni razlog opravdanja cjenovnog rasta prehrambenih proizvoda, postavlja se pitanje uslijed čega dolazi do poskupljenja u brojnim primjerima, a kada se tome dodaju i dalje iznimno visoki troškovi brojnih usluga, jasno je kako su kućni proračuni većeg broja žitelja ove zemlje i dalje izloženi značajnom pritisku. Tako je, primjerice, kilogram riže u siječnju ove godine u prosjeku koštao 4,50 maraka, a godinu prije 4,30, dok je cijena kilograma junetine bez kosti na početku ove godine bila 20,10 KM, a u siječnju 2023. znatno niža - 18,80 KM po kilogramu. Isti uzorak možemo pratiti i kod ostalih cijena mesa. Cijena piletine tako je u prosjeku u siječnju ove godine iznosila 6,70 maraka po kilogramu, a godinu prije 6,30, dok je svinjetina poskupjela s 10,10 KM u siječnju 2023. na 11,30 KM u siječnju ove godine. Znatan porast zabilježila je i pastrva, i to s 11,60 KM/kg na 12,20 KM po kilogramu.
U kontekstu najosnovnije namirnice - brašna uočavamo zanimljivu situaciju. Unatoč činjenici da je došlo do pada cijene brašna, kruh je ipak poskupio. Tako je u siječnju prošle godine kilogram brašna koštao 1,70 maraka, u siječnju ove 1,50 maraka, dok je kruh u godinu dana u prosjeku poskupio s 3,20 na 3,60 maraka po kilogramu.
S druge strane, ipak je došlo do pada cijena niza drugih proizvoda, a neke od očitih primjera možemo pronaći kada govorimo o mliječnim proizvodima. Tako kilogram tvrdokornog sira u prosjeku košta 15,30 maraka po kilogramu, dok je lani koštao 18,40, a pad se bilježi i na primjeru mlijeka, koje sada u prosjeku košta 2,30 maraka, dok je prošle godine za litru bilo potrebno izdvojiti prosječno 2,50 maraka. Ilustrativan pad bilježi se i kod ulja, koje sada u prosjeku košta 2,60 maraka, dok smo protekle godine u siječnju u prosjeku izdvajali 4 marke za litru.
Visok udio prehrane
No, usporedba životnog standarda žitelja BiH s onim prosječnim na razini Europske unije jasno oslikava poteškoće s kojima se stanovnici BIH suočavaju svakog mjeseca, a to je osobito primjetno kada se analizira postotak udjela prehrane u ukupnoj potrošačkoj košarici na mjesečnoj razini. Tako u prosjeku kućanstvo u EU troši oko 14,3% na hranu i bezalkoholna pića, dok u BiH taj postotak u ukupnoj potrošačkoj košarici prelazi 40 posto, a navedeni podatak jasno ukazuje na nerazmjer u visini primanja i visini cijena osnovnih prehrambenih proizvoda. Tako je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine jučer potvrdio kako je sindikalna potrošačka košarica za veljaču iznosila 2898,90 KM, objasnivši kako nju čine prehrana (44,66 posto udjela u sindikalnoj potrošačkoj košarici), stanovanje i komunalne usluge (13,52 posto), higijena i održavanje zdravlja (9,46 posto), obrazovanje i kultura (10,35 posto), odjeća i obuća (10,35 posto), prijevoz (4,76 posto) te održavanje kućanstva (6,9 posto udjela u sindikalnoj potrošačkoj košarici).
Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za prosinac 2023. iznosila je 1296 KM (posljednji podatak koji je objavio Federalni zavod za statistiku), dok je minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, 619 KM. Iz Sindikata su pritom naveli i kako je pokrivenost potrošačke košarice prosječnom plaćom 44,71 posto, a pokrivenost minimalnom plaćom 21,35 posto.