Od provedbe Reformske agende vlasti u BiH uspjele su do sada provesti tek Zakon o radu, i to djelomično jer su to napravile samo institucije Federacije BiH, dok se na Republiku Srpsku čeka provedba ove mjere. Stotine odluka, izmjena propisa i zakona su na dnevnome redu i trebaju izmjene kako bi se uhvatio zamah koji bi omogućio da zemlja brže krene prema Europskoj uniji, piše Večernji list. No, s obzirom na dinamiku procesa i složenost političkog sustava, sve te promjene se odvijaju presporo. Deset mjeseci nakon izbora nisu ni provedeni svi rezultati, ustavna kriza je praktično na djelu u Federaciji za koju nema rješenja oko rekonstrukcije vlasti, različite političke stranke koje vode međusobne ratove su na različitim razinama vlasti, a lokalni izbori su praktično na pragu. To automatski generira usporavanje svih procesa i kalkuliranje političkih stranaka koje više neće biti zainteresirane provoditi bolne rezove zbog kojih bi im se birači mogli osvetiti na sljedećoj izbornoj provjeri.
Zbog toga su iz međunarodne zajednice, predstavnici Europske unije, ali i Sjedinjenih Američkih Država podržali inicijativu o mogućoj odgodi lokalnih izbora koji su se trebali održati u jesen sljedeće godine. U razgovorima s više domaćih dužnosnika istaknut je takav prijedlog što bi bilo prvi put da se donese takva odluka. Umjesto toga, lokalni bi se izbori održali zajedno s općim u prvoj nedjelji listopada 2018. godine. Dvije dodatne godine bi zasigurno omogućile veću mogućnost za poduzimanje reformskih poteza koji se odnose na Reformsku agendu, ali i druga politička pitanja koja automatski izlaze na površinu. Upravo to podrazumijeva i podnošenje zahtjeva za članstvo u Uniji za što je potrebno usuglasiti prije svega Mehanizam koordinacije oko kojega su se ponovno počele voditi političke borbe i pokušaji dijela političkog Sarajeva da se ospori uloga županija. No, i sama odluka o odgodi izbora bila bi jedna u nizu važnih za odmak od političke filozofije nadbijanja i kompromisa oko važnih tema. Do 2002. godine opći izbori u Bosni i Hercegovini održavali su se svake dvije godine, a od tada se održavaju svake četiri za više razine, dok su lokalni izbori pomaknuti za dvije godine. Kako se doznaje, pojedine političke stranke već su izrazile svoje dvojbe oko ovoga prijedloga oko kojega se, prije svega, mora postići dogovor u Parlamentu.
Kako se doznaje, dijelu oporbenih stranaka već je zasmetala ova ideja, najprije zato što imaju ambicije da preko jačanja uloge u lokalnim vlastima na izborima 2018. godine ponovno dođu na vlast. To se, prije svega, odnosi na dio oporbe iz Republike Srpske, ali i aktualnu oporbu iz Federacije BiH s lijevoga centra koji planiraju 'ujedinjeni' na lokalnim izborima dodatno poljuljati vlasti HDZ-a i SDA. Inicijativa o odgodi izbora ima svojih prednosti i nedostataka. Najprije zato što se dolazi do mogućnosti da se dogodi kompletna blokada vlasti, što je česta pojava u BiH zbog brojnih rupa u izbornim propisima. Vjerojatno bi od svih drugih u najlošijoj poziciji bio Mostar u kojemu izbori nisu provedeni čak tri godine i toliko je bez zakonodavne vlasti.