Na ovim lokalnim izborima, kao i na većini prethodnih, primjetno je nacionalno grupiranje i koaliranje u svim nacionalno mješovitim općinama i gradovima. Iako je riječ o lokalnoj razini vlasti, borba za nacionalnu prevagu, čini se, nije ništa manja nego na općim izborima, piše Večernji list BiH.
Hrvati zajedno gdje ih je manje
Poseban fokus je na Mostaru, gdje se prvi put održavaju lokalni izbori nakon 12 godina, ali i na Srebrenici te još nekim gradovima i općinama. Na izbore u Srebrenici gotovo sve bošnjačke stranke idu jedinstveno, a slično je i na srpskoj strani. Ovakva grupiranja u Srebrenici viđali smo i ranije, pa tradicionalno posvađane stranke ujedine se oko nacionalnog interesa. Srbi prvi put jedinstveno nastupaju u Mostaru. SNSD i SDS odlučili su zakopati ratne sjekire u gradu na Neretvi i pokušati ostvariti što bolji rezultat i vidljivost srpskih predstavnika u novom gradskom vijeću. Vrlo vjerojatno mogli bi odlučnije utjecati i na formiranje vlasti. Bošnjaci će u Mostaru birati između dva bloka jer je SDA uspio okupiti još četiri stranke u “probosanski” blok. Međutim, osim SBB-a, to su uglavnom marginalne stranke, bez značajnijeg utjecaja u Mostaru – DF, SBiH i BPS. Osim njih, u naklonost za pretežito bošnjačko biračko tijelo će koalicija SDP-a i Naše stranke. Hrvatske stranke pak uglavnom zasebno izlaze na izbore u ovom gradu, a slično je i u Stocu.
U tom gradu prvo je dogovoren zajednički nastup hrvatskih stranaka, ali je zbog bošnjačkog plana da preuzmu većinu u vijeću preko većeg broja formalno neovisnih kandidata odlučeno da hrvatske stranke idu sa zasebnim listama.
Hrvati su zajedništvo, kao taktiku za izborni uspjeh, odlučili iskušati tamo gdje su kao narod izrazita manjina ili se bore za načelničke pozicije, kao što je slučaj u nekoliko lokalnih zajednica na prostoru središnje Bosne. Zajednički nastup povećava šanse i u Tuzli, Zenici, općinama u Republici Srpskoj, gdje bi određeni broj hrvatskih vijećnika mogao odlučivati i o uspostavi vlasti. S druge strane, pravu demokratsku izbornu utrku hrvatske političke opcije vodit će u većini općina i gradova Hercegovačko-neretvanske, Hercegbosanske i Zapadnohercegovačke te Posavske županije.
Borba kod Bošnjaka
U RS-u je situacija manje-više jasna jer, izuzev Srebrenice, SNSD odmjerava snagu s blokom SDS - PDP u gotovo svim drugim općinama i gradovima u ovom entitetu. U ukupnom zbroju lokalnih zajednica pobjeda SNSD-a je neupitna, a oporbeni blok bit će zadovoljan ako zadrži ili osvoji barem jedan veći grad u RS-u, poput Trebinja ili Banje Luke. Zanimljiva je i borba za Prijedor, gdje SNSD odmjerava snage sa svojim tradicionalnim koalicijskim partnerom na entitetskoj i državnoj razini – DNS-om.
Na bošnjačkoj političkoj sceni SDA u većini lokalnih zajednica gdje su Bošnjaci većina ide samostalno na izbore. Otvorena ili prešutna suradnja sa “zelenom ljevicom”, kako politički protivnici nazivaju Komšićev DF ili Bijedićev SD, vidljiva je u Tuzli i nekim drugim gradovima. Samostalno na izbore ide i SBB, dok Naša stranka i SDP u sarajevskim općinama nastupaju zajedno s Konakovićevim NiP-om i NBL-om Ibrahima Hadžibajrića, u nekim drugim kao koalicija, a u Tuzli, primjerice, s potpuno zasebnim listama i kandidatima za gradonačelnika.
Očito je kako mnoge stranke iz svih triju naroda računaju i na glasove iz dijaspore. Podatak o više od 100 tisuća pristiglih prijava za glasovanje u odsutnosti govori da bi upravo ovi glasači mogli biti jezičac na vagi na izborima u nekim lokalnim zajednicama u obama entitetima. •