Hrvatski državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić kazao je danas da je službena razvojna pomoć Hrvatske u inozemstvu u 2021. godini iznosila 624,22 milijuna kuna, a da je Bosna i Hercegovina najveći pojedinačni primatelj razvojne pomoći Hrvatske.
Lucić je kazao i da se znatno povećanje službene razvojne pomoći odnosi i na udjel doprinosa RH u Opći proračun EU koji se priznaje kao službena razvojna pomoć. Najviše sredstava službene razvojne pomoći bilo je usmjereno na razvojnu suradnju, 529,96 milijuna kuna, dok se ostatak odnosio na humanitarnu pomoć. Pri tome, najveći pojedinačni primatelj razvojne pomoći Hrvatske bila je BiH.
Hrvatski oporbeni zastupnici upozorili su u srijedu, tijekom rasprave o provedbi službene razvojne pomoći Hrvatske inozemstvu za 2021. da je Hrvatska, zato što je nabavila previše cjepiva protiv covida-19, samo u toj godini donirala ga u vrijednosti većoj od 64 milijuna kuna.
Lucić je pojasnio da je to povećanje dominantno generirano donacijama cjepiva protiv covida-19 koje su dodijeljene bilateralnim putem te kroz multilateralni mehanizam za dijeljenje cjepiva Covax, a na što se odnosilo 10,3 posto ukupnog iznosa te pomoći. Donirano je cjepiva protiv covida-19 u vrijednosti 64 milijuna kuna i to BiH, Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Vijetnamu, Ruandi i Butanu, a putem mehanizma COVAX Siriji, Egiptu, Indoneziji, Tadžikistanu i Pakistanu.
Nino Raspudić (Klub Mosta) rekao je da je zbog nerazumno velike nabave količine cjepiva protiv covida-19 samo u 2021. godini kroz donaciju Hrvatska uludo bacila više od 64 milijuna kuna. "Sada da to cjepivo ne bi trunulo i ne bi stvaralo dodatni trošak kao zbrinjavanje medicinskog otpada tu brigu ćemo prebaciti na drugoga pa ćemo ga donirati", kazao je. Upitao se i koliko je doniranih cjepiva u zemljama kojima su donirane zaista utrošena a koliko ih je bačeno i zbrinuto kao medicinski otpad.
Na iznos sredstava za donirana cjepiva upozorio je i Davor Dretar (Klub Domovinskog pokreta) ocijenivši da se radi o ozbiljnom novcu. Naveo je i da se u izvješću, među ostalim, spominje i projekt u suradnji s hrvatskim Ministarstvom branitelja posvećen jačanju kapaciteta u pronalasku nestalih osoba u vrijednosti 20.000 kuna. No, rekao je, ne spominje se i jako potrebna suradnja sa Srbijom na području nestalih osoba jer Hrvatska još uvijek traži oko 2000 nestalih osoba.
"Očigledno na ovom području nikakve suradnje sa Srbijom nema niti kroz službenu razvojnu pomoć niti kroz bilo koji drugi mehanizam koji hrvatska vlada i država mogu pokrenuti", rekao je, prenosi Hina.