Čitav je niz energetskih proizvodnih pogona čija se izgradnja treba očekivati u skoroj budućnosti. Vjetroelektrane, hidroelektrane..., termoelektrana Kongora oko koje godinama traju prijepori, otvorit će stotine novih radnih mjesta, a investicije se mjere stotinama milijuna eura. Direktor EP HZ HB Marinko Gilja u intervjuu za Večernji list BiH ističe kako će prvi megawatsati električne energije poteći iz Mesihovine već 2018. godine.
Nadomak smo 24. obljetnice od osnutka EP HZ HB u jeku najtežega rata. Kada pogledate na to razdoblje, gdje se nalazimo danas?
- U teškim ratnim okolnostima, domoljubnim žarom i iznimnim zalaganjem radnika, nastalo je poduzeće koje je danas ozbiljan, aktivan sudionik u razvoju i rastu gospodarstva zemlje. Od tada do danas JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar raste u svakom smislu. Danas imamo druge izazove u drukčijim poslovnim i društveno-političkim okolnostima. Mogu reći kako smo svih tih godina kao i danas bili spremni unaprijediti i osuvremeniti svoje poslovanje, biti i postati poslovno moderna i profitabilna, tržišno konkurentna nacionalna, regionalna, ali i europska elektroprivreda.
Spominjani su brojni planovi svih ovih godina, no realizirani su tek HE Blato i Peć Mlini?
- Kao što znate, u svom vlasništvu imamo sedam hidroelektrana, a u poslijeratnom razdoblju izgradili smo HE Peć Mlini i HE Mostarsko blato ukupne snage 90MW. Naš je strateški cilj raditi na izgradnji novih proizvodnih objekata, posebice iz obnovljivih izvora, tako da smo sada maksimalno usmjereni na izgradnju vjetroelektrane VE Mesihovina instalirane snage 50,6 MW. Konstantno ulažemo u modernizaciju proizvodnih kapaciteta u cilju sigurne i stabilne opskrbe električnom energijom svih naših kupaca. Od većih zahvata na hidroelektranama istaknuo bih završenu revitalizaciju HE Rama, remont agregata br. 2 u HE Mostar, agregata 1 u HE Jajce 2 i sanaciju agregata br. 1 HE Peć Mlini.
Dakle, radimo i na sanaciji naših postojećih objekata, ali i na novim projektima te razvojnim projektima. Svaki novi proizvodni objekt, ali i sanacija postojećih objekata zahtjevna iznimno temeljitu i ozbiljnu pripremu kao i osigurana financijska sredstva.
Cijeli intervju čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...