Mediji imaju ogromnu ulogu u prepoznavanju i naglašavanju tema koje se izravno vežu uz jačanje otpornosti domaćeg gospodarstva, kao i u iskorištavanju prilika koje se nude približavanjem Europskoj uniji, a upravo s tom mišlju krenulo se u realizaciju konferencije "Mediji kao komunikator ekonomskih politika" u organizaciji Gospodarske komore FBiH, kojoj je pokrovitelj Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, a medijski pokrovitelji Dnevni avaz, Večernji list i FENA. Predsjednik Gospodarske komore FBiH, izv. prof. dr. sc. Marko Šantić, za Večernji list govori upravo o važnosti sinergije svih sastavnica društva u procesu osnaživanja gospodarstva.
Večernji list: Koji je značaj konferencije "Mediji kao komunikator ekonomskih politika" u smislu prepoznavanja i naglašavanja svih onih potencijala domaćeg gospodarstva?
- Komora ove godine slavi 25. obljetnicu postojanja te smo za ovu godinu napravili jedan malo drugačiji plan aktivnosti u smislu pojačane vidljivosti kako same Komore tako i partnerstva s vladinim sektorom i medijima, a sve u cilju postavljanja šire platforme za kreiranje povoljnijeg poslovnog ambijenta. Za ovu godinu planirali smo nekoliko tematskih konferencija i promotivnih manifestacija realnog sektora u BiH. Izborom ove teme htjeli smo ukazati na ogromnu ulogu medija u izvještavanju o ekonomskim temama te naglasiti ulogu medija u komuniciranju ekonomskih reformi, strategija i programa koje provodi vladin sektor, ali i ukazati koliko realni sektor u BiH treba na adekvatan način koristiti medije i medijski prostor kada su u pitanju pozitivne gospodarske priče te mijenjati novinarsku praksu i u prvi plan na udarne naslovnice stavljati ekonomske teme. Ovim modelom, uz adekvatno korištenje PR struke, može se izravno utjecati na kreiranje pozitivnog imidža bh. gospodarstva, ali i društva u cjelini. Cilj nam je da u suradnji s vladinim i realnim sektorom, akademskom zajednicom i medijima ubuduće, svake godine, organiziramo znanstveno-stručnu konferenciju koja će tretirati ekonomske politike promatrane kroz političku, stručnu i znanstvenu prizmu te prezentiranu na pristupačan način široj javnosti. Ove godine konferencijski koncept je takav da tretira tri središnje teme kroz tematske panele: "Strateško komuniciranje ekonomskih politika", "Realni sektor u medijskom labirintu" te "Potrošački etnocentrizam i mediji".
Večernji list: U kojoj mjeri strateško komuniciranje ekonomskih politika može biti temelj za brži napredak, ali i iskorištavanje prilika koje se otvaraju pred BiH u okviru EU puta?
- Strateško komuniciranje ekonomskih politika i uloga medija u izvještavanju i komuniciranju dio su prvog panela konferencije, s naglaskom na važnost i značaj izvještavanja o ekonomskim politikama i strategijama u trenutku u kojem se BiH nalazi, a to je kandidacijski status i otvaranje pregovora s Europskom unijom. U ovom trenutku ključni izazov za BiH je provođenje strukturnih reformi po pojedinim sektorima društva, uključujući i gospodarstvo, te povećanje produktivnosti i ostvarenje ekonomskog rasta baziranog na održivosti. Ekonomske politike predstavljaju strukturne reforme u oblasti gospodarstva, a odnose se na područja konkurentnosti, otpornosti, održivosti, socijalnih politika i ljudskih resursa. Poboljšanje uvjeta poslovanja, tehnološki razvoj i digitalizacija, uz zelenu i energetsku tranziciju u cilju što većeg udjela obnovljivih izvora energije te povećanje zaposlenosti - temelji su na kojima se može graditi uspješna strategija ekonomskog razvoja. Ključni izazov za BiH, a tako i za Federaciju BiH, navodi se u Programu ekonomskih reformi, je povećanje produktivnosti i gospodarskog rasta, odnosno uklanjanje barijera koje sprečavaju zemlju da iskoristi potencijale. Za prevladavanje ovih izazova, osim makrofiskalnih politika, potrebne su i sektorske mjere i strukturne reforme. Ključni prioritet Vlade FBiH u ovom mandatu je osigurati snažnu i pravednu ekonomiju koja zahtijeva stabilne javne financije, a posebna pozornost treba biti usmjerena k rješavanju problema vezanih uz demografsku budućnost Federacije BiH. Strukturne reforme koje su navedene Programom ekonomskih reformi odnose se na oblasti konkurentnosti, otpornosti i održivosti te ljudskih kapitala i socijalne politike.
Cilj ove prve teme je sagledati gdje se nalazimo po tom pitanju te iznijeti afirmativne prijedloge za poboljšanje pozicije ekonomskih tema u medijima i u bh. društvu općenito. Pojam "strateško" bit će posebno apostrofiran jer najprije trebamo utvrditi kako se u politici ili u institucijama određuje što je to, zapravo, "strateško" (temeljem političkih prioriteta, ključnih zakona i općih državnih strategija), kakvi su protokoli u komuniciranju (politička ili administrativna razina koja komunicira ekonomske politike, vijesti ili informacije) te kako se komunikacija provodi (priopćenja, konferencije za novinare, ciljani intervjui ili objave na društvenim mrežama). Uloga medija u prezentiranju, izvještavanju, komuniciranju i približavanju ekonomskih politika javnosti nužna je i veoma bitna. O svemu ovome na prvom panelu konferencije govorit će nam eminentni stručnjaci za navedena područja.
Večernji list: Koliko mediji mogu kroz svoj rad ukazati na značaj realnog sektora u izgradnji otporne domaće ekonomije?
- Jedna od vrlo bitnih tema je medijska prisutnost pozitivnih priča iz gospodarske sfere bh. društva. Međutim, da bi novinari bili spremni napisati pozitivnu priču iz ekonomije, moraju biti obučeni za ekonomsko novinarstvo. Ekonomsko novinarstvo je grana novinarstva koja prati, analizira i tumači promjene i trendove u ekonomskom stanju društva.
Dobrih tema ima svuda oko nas. Gotovo svaka tema ili sektor koji se prate mogu se promatrati s ekonomskog aspekta. Veliki broj novinara ima strah od izazova pisanja o teškim ekonomskim temama proračuna monetarne i fiskalne politike, analizi statističkih podataka vanjskotrgovinske bilance, BDP-a i slično, odnosno strah od toga da mora znati jako puno o polju koje je široko, a to je ekonomija. Međutim, odgovor na ove izazove je u specijalizaciji, odnosno otvoriti novi izazov, a to je postati stručnjak u nekoj užoj ekonomskoj oblasti. U svijetu već postoji nekoliko poznatih news startupova koji su se specijalizirali za uže gospodarske i ekonomske oblasti. S druge strane, drugi izazov je nedostatak temeljnog znanja o ekonomiji, što je, zapravo, i veći problem za oblast ekonomskog novinarstva jer kad novinar ne razumije što mu govori sugovornik, onda ili ne prepoznaje važnost teme pa se neće time baviti ili piše pa napravi više materijalnih pogrešaka. Posljedica toga je da publika razvija percepciju kako ekonomski novinari ne znaju dovoljno o temama koje pokrivaju. Nije nužno da novinar ima diplomu ekonomskog fakulteta, ali da bi netko bio dobar ekonomski novinar i da ima samopouzdanje i sigurnost u radu, važno je da razumije osnove ekonomije te da zna kako tzv. teške i nerazumljive poslovne i ekonomske teme prezentirati tako da ih većina može shvatiti. Kako ovo postići? Učenje i samo učenje! Treba čitati relevantne domaće, ali i strane ekonomske medije (strani jezici). Pretplatiti se na newslettere, čitati zakone, znati pravila za dobar ekonomski tekst, neke su stvari koje novinar treba uraditi. Poštovanje sugovornika može se steći samo na jedan način: poznavanjem materije i časnim profesionalnim odnosom prema sugovornicima i prema svom poslu. Prva "barijera" između novinara i objavljivanja neke teme jest urednik. Ako novinar nije u stanju uredniku "prodati" priču, onda neće ni dospjeti do publike.
Večernji list: Potrošački etnocentrizam važan je segment osnaživanja. Kako upoznavati ljude s kvalitetom, ali i značajem domaćih proizvoda?
- Upravo je to tema trećeg konferencijskog panela. Ova tema svoj fokus stavlja na domaće bh. proizvode i usmjerenost potrošača na konzumaciju i korištenje istih. Medijska prezentacija domaćih proizvoda u pozitivnom svjetlu, naglasak na kvalitetu i tradiciju, kao i na pozitivne učinke korištenja domaće proizvedenih dobara i usluga na cjelokupno gospodarstvo kroz izravni utjecaj na BDP zasigurno će biti sastavni dio nove kampanje koju je Komora počela provoditi. Komora daje veliki značaj domaćoj proizvodnji i slijedom toga trenutačno provodi projekt vizualnog označavanja bosanskohercegovačkih proizvoda i usluga znakovima – "BH kvaliteta"/"BH Quality"/ i "Izvorno domaće"/"BH Creation" /. Znakovi "BH kvaliteta" i "Izvorno domaće" namijenjeni su poticanju razvoja domaće proizvodnje, podizanju razine kvalitete bh. proizvoda, proizvodnih tehnologija i usluga, poticanju stvaralaštva, kreativnosti, izvornosti, razvojno-istraživačkog rada, inovacija i invencije te promociji Bosne i Hercegovine i stvaranju bosanskohercegovačkoga identiteta na svjetskom tržištu.
Pravo uporabe znaka "BH kvaliteta" dodjeljuje se proizvodima i uslugama koji/e posjeduju natprosječnu kvalitetu i koji su proizvedeni na području Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno uslugama koje se pružaju na području FBiH.
Pravo uporabe znaka "Izvorno domaće" dodjeljuje se proizvodima i uslugama koji/e posjeduju natprosječnu kvalitetu, najmanje kao proizvodi ili usluge na razini "BH kvalitete", a nastali/e su kao rezultat bh. tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i invencije. Ovaj projekt se provodi u suradnji s Vladom Federacije BiH i Federalnim ministarstvom razvoja, poduzetništva i obrta kroz promotivnu kampanju "Ja BiH naše". Iskreno se nadam kako će ova promotivna kampanja, promotivne kampanje domaćih kompanija te mediji kao budući komunikatori, ne samo ekonomskih politika nego i značaja domaćeg proizvoda, rezultirati sinergijskim učinkom puno veće svijesti o značaju domaćih proizvoda. •