Poskupljenja u Bosni i Hercegovini osiromašila su građane. Sve što zarade potroše za golo preživljavanje. Tako bi se u najkraćem mogla opisati svakodnevica većine građana BiH, piše Večernji list BiH.
Sindikalna potrošačka košarica za veljaču je iznosila gotovo 3000, točnije 2898 KM, što je mnogima tromjesečna, a ne mjesečna plaća. Statistika pokazuje da je za troškove prehrane mjesečno potrebno izdvojiti oko 1300 KM. Prosječna plaća pokriva tek 44,71% potrošačke košarice, dok se za minimalac može kupiti tek 21,35 posto artikala nužnih za život četveročlane obitelji.
Očaj
Iako se gotovo svakodnevno govori o poskupljenjima, šokantan je podatak da za pet godina bh. građani izdvajaju sedam maraka više za kilogram mesa, pet maraka više po kilogramu kave, za maslac 7,30 KM. Tona mrkog ugljena poskupjela je za 73,70 KM. Više od 45 KM više izdvaja se i za drva po kubnom metru. Rasle su i cijene tepiha, ručnika, namještaja, preparata za održavanje higijene, ali i prijevoza taksijem.
I dok su cijene svih proizvoda i usluga rasle u proteklih pet godina, plaće i mirovine taj rast nisu pratile, pa i ne čudi što je kupovna moć bh. građana sve niža. Stalni rast cijena brojne je obitelji doveo do ruba egzistencije, osnovno im je postalo luksuz. Prema nedavnim podacima, oko 19.000 građana BiH hrani se u 57 javnih kuhinja diljem zemlje.
Gotovo svaki peti stanovnik ne može si priuštiti ni jedan obrok dnevno, a javne kuhinje postale su jedino mjesto gdje ga mogu dobiti. Kako su istaknuli iz javnih kuhinja, najporaznija je činjenica da više nema pravila tko su korisnici, sada po besplatan obrok dolaze i višečlane obitelji. Koliko je stanje zapravo alarmantno, najbolje pokazuje podatak da je BiH među zemljama okruženja najlošija po siromaštvu.
Steve Hanke, profesor primijenjene ekonomije na Sveučilištu Johns Hopkins, izradio je analizu u kojoj je rangirao države po obujmu nezaposlenosti, inflacije, kamatnih stopa i rasta realnog BDP-a po glavi stanovnika. Analiza američkog profesora obuhvatila je 157 zemalja, a BiH je zauzela 18. mjesto te je ocijenjena kao najlošija u okruženju. Statistika ne pokazuje znatno bolju situaciju ni u susjednoj Hrvatskoj. Naime, prema procjenama, svaki peti stanovnik susjedne Hrvatske u riziku je od siromaštva. Podaci DZS-a pokazuju da su u najvećoj mjeri tom riziku izloženi stariji građani, samci i samohrani roditelji te stanovnici panonske Hrvatske. Gotovo iste dobne skupine rizične su i u BiH, govorili su ranije iz udruga za zaštitu potrošača.
No, kada je riječ o Hrvatskoj, najveća stopa rizika od siromaštva (prema NUTS regijama) utvrđena je u panonskoj Hrvatskoj - 29,4 posto. U sjevernoj Hrvatskoj iznosi 17,7, jadranskoj Hrvatskoj 17,5 i Gradu Zagrebu 10,5 posto. Prema podacima DZS-a, prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo u 2023. godini iznosio je 5924 eura, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina 12.440 eura, prenosi Poslovni dnevnik.
Prema dobi i spolu, najviša stopa rizika od siromaštva bila je kod osoba u dobi od 65 ili više godina te je iznosila 34,8 posto. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća te je stopa rizika od siromaštva kod žena iznosila 38,8, a kod muškaraca 29,3 posto. Najniža je stopa rizika od siromaštva bila kod osoba u dobi od 25 do 54 godine i iznosila je 12,6 posto. Kod muškaraca te dobi iznosila je 12,8 posto, a žena 12,5 posto. Prema tipu kućanstva, stopa rizika od siromaštva u kućanstvima bez uzdržavane djece najviša je bila u jednočlanim kućanstvima, i to u onima koja čine osobe u dobi od 65 ili više godina 59,9 posto te u onima koje čine žene, za koja je stopa rizika od siromaštva iznosila 56,5 posto.
Stopa rizika
U kategoriji kućanstava s uzdržavanom djecom najviše stope rizika od siromaštva prisutne su u kućanstvima koja čine jedan roditelj s uzdržavanom djecom, za koja je stopa rizika od siromaštva iznosila 24,4 posto i u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece, za koja je stopa rizika od siromaštva iznosila 20,5 posto.
Stopa rizika od siromaštva je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Ona ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva, a prag rizika od siromaštva postavljen je na 60 posto od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentno raspoloživog dohotka svih osoba, donosi Poslovni dnevnik. Ukupan raspoloživi dohodak kućanstava je ukupan novčani neto dohodak koji je primilo kućanstvo i svi njegovi članovi u referentnom razdoblju, tj. u prethodnoj godini.