Prvog vikenda nakon Uskra, Hrvati Kiseeljaka odali su počast prvim žrtvama agresije Armije BiH na ovu srednjobosansku općinu, koje su prije 27 godina stradale u naselju Višnjica Gaj. Godišnjica je obilježena skromno, kako to nalažu epedimeološke mjere zaštite zbog koronavirusa. Vođeni mišlju, kako i u ovom izvanrednom stanju, kada smo posebno svjesni značaja slobode, treba pronači načina i obilježiti značajne datume iz Domovinskog rata, predstavnici braniteljskih udruga, obitelji poginulih i
hrvatski politički predstavnici sa područja općine Kiseljak i ove su se godine okupili kod spomen obilježjem u Višnjica Gaju, položili svijeće te kratkom molitvom odali počast žrtvma.
Mirko Rašo, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO HB, podružnica Kiseljak, kazao je da izostanka nema, da se obljetnica održava uzastopno 27 godina i da će tako biti i ubuduće.
Miroslav Škoro kao zapovjednik HVO na ovom području prisjetio se početka i napada Bošnjaka nakon kojeg su Hrvati bili prisiljeni braniti gole živote i svoje obitelji. "Cijena je bila velika, već prvog dana 18. travnja poginula su petorica naših branitelja, a mnoštvo ih je ranjeno. Već sutradan u istom mjestu Višnjica Gaju stradao je i 14-godišnji dječak Goran Drmač, civilna žrtva", kazao je Škoro. "Danas se sjećamo za sve nas jednog posebnog vremena kojeg ove godine obilježavamo na jedan drugačiji način, jednog teškog razdoblja za Kiseljak i Lepeničku dolinu. Na nama je širiti istinu bez obzira što drugi o tome mislili i govorili jer tamo gdje se hrvatski narod nije organizirao Hrvati nisu ni opstali. Ja se iskreno nadam da će i drugi shvatili konačno da je BiH domovina i hrvatskog naroda", kazala je predsjednica Kluba hrvatskih izaslanika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Lidija Bradara.
18. travnja 1993. godine datum je koji se zauvijek urezao u svijest Hrvata Kiseljaka jer tog je dana za žitelje ove općine ali i brojne prognanike koji su u njoj pronašli utočište počela borba za goli opstanak koja je u konačnici plaćena s nekoliko stotina života hrvatskih branitelja i civila. Spomenutog datuma tzv. Armija BiH krenula je s opsežnom akcijom presijecanja teritorija općine s ciljem lakšeg zauzimanja Kiseljaka.
Prema ratnim dokumentima koji su bili na raspolaganju i domaćem i međunarodnom pravosuđu, plan Armije BiH bio je da zauzimanjem sela Višnjica Gaj iz pravca Visokog preko Gomionice, najprije presiječe, a potom i zauzme teritorij općine Kiseljak. Na taj bi im način uspjelo zauvijek protjerati Hrvate iz općina Lepeničke doline: Kiseljaka, Kreševa i Fojnice. Zapovjed o akciji koja je trebala biti početak progona hrvatskog naroda iz ovog dijela središnje Bosne, 17. travnja 1993. godine potpisao je general Enver Hadžihasanović.
U zapovjedi koju je bivši zapovjednik Trećeg korpusa Armije BiH potpisao u Zenici, zatražena je procjena stanja na terenu te iznesen prijedlog kako zauzeti položaje na terenu. "Provjerite i odmah procjenite stanje u Kiseljaku, a na osnovu toga sa
vašim snagama iz Kiseljaka razoružajte i zaposjednite sve prostore koje zaposjeda HVO. Ako je moguće ocjenite snage i sredstva za blokadu prilaza iz Fojnice", pisao je svojim podređenim general Armije BiH. Za akciju je bio zadužen poseban odred Armije BiH "Jasikovica", a činili su ga pripadnici Armije BiH iz naselja koja gravitiraju masivu istoimene planine, od Crnića u općini Kreševo, preko nekoliko sela u Kiseljaku među kojima su i Višnjica Gaj, Doci te druga naselja u župi Gromiljak do Ostružnice u općini Fojnica.