Medvjedi ih teroriziraju: 'Djecu ne puštamo van. Zaključamo se uvečer, čujemo ih kako jedu...'

Poslije 20 sati nema šanse da djecu puštamo van, veliki su to medvjedi, jedan sigurno ima preko 100 kila. Neki dan su bile tri fešte, muzika i buka na sve strane, ali ni to ih nije spriječilo da se pojave, kažu mještani.

Već mjesec dana, otkako je sazrelo voće (jabuke, kruške, šljive) živim u strahu. Čim sunce zađe u vrt mi dolazi medvjedica s mladunčetom, a ponekad i dva velika medvjeda, pretpostavljam da se radi o cijeloj obitelji. Umjesto da se noću rashlađujem u dvorištu, ja se već u sumrak zaključavam u kuću i osluškujem kad će se pojaviti. Jednom su čak došli ujutro, kada sam se spremala za posao. Čujem ih kad dolaze, glasaju se i preživaju voće, raskopavaju mi dvorištu, ruše zidiće i ničeg se ne boje. Pokušavala sam ih otjerati lupanjem u lim, vikom, ručnom svjetiljkom, ali i ako pobjegnu, što je rijetkost, opet se ubrzo vrate. Često nam znaju doći srne, ali one su plahe i pobjegnu kad se vikne, no u 60 godina, koliko ovdje živim u rodnoj kući, nikad do sad nisam vidjela medvjede i stvarno nije ugodan osjećaj. Kada smo ih pred mjesec dana prvi put ugledali susjedi su nam se smijali i mislili da izmišljamo, a sada su se i sami uvjerili jer i njima također dolaze u dvorišta, priča nam vidno rastresena Alenka Ujčić (60) iz zaseoka Jurdanići kod matuljskih Jurdana, ponad Rijeke.

Njenu priču potvrđuju i mještani susjednog Korenskog, koji također strahuju zbog ovih lijepih ali divljih zvijeri koje noću dolaze iz okolnih šumaraka u vrtove i livade cijelog naselja. Pojavljuju se uglavnom u ranim večernjim satima kada se vani vole igrati djeca.

- Poslije 20 sati nema šanse da djecu puštamo van, veliki su to medvjedi, jedan sigurno ima preko 100 kila. Neki dan su u naselju bile tri fešte, muzika i buka na sve strane, ali ni to ih nije spriječilo da se pojave. Uz njih dolaze i veprovi, raskopavaju sve, krumpira nitko više nema. Čujemo ih kako žvaču. Ali lako za sve to, bojimo se da koga ne napadnu, pogotovo za djecu - kažu mještani Korenskog.

Spominju i čovjeka iz obližnje Klane, koji je prije dva dana automobilom naletio na velikog medvjeda koji je prelazio cestu nedaleko graničnog prijelaza Rupa. Nakon udarca životinja je pobjegla u šumu, a vozač zadobio ozlijede vrata zbog kojih tjedan dana mora nositi medicinski ovratnik. Pričaju i o ženi koja je jednu noć išla zaključati konobu te se prestrašila ugledavši medvjeda u njoj...

Za pomoć su se, dodaju, obratili Općini Matulji gdje im je rečeno da nisu u mogućnosti poduzeti ikakve drastične mjere. Jednom mještaninu za veprove su donijeli otrov, no to nije pomoglo.

- Svjesni smo da dolaze zbog hrane i problem je čljudski, većina ovih livada, koje su se nekada održavale, sada je zapušteno i krcate zrelih voćki koje padaju na tlo i to životinje mami. Nismo za odstrjel niti volimo pucanje i ubijanje životinja, ali može ih se uspavati i premjestiti u njima prikladno stanište gdje ima dovoljno hrane da se ne moraju spuštati u naseljena područja - smatraju zabrinuti ljudi.

U komunalnom odjelu Općine Matulji pak kažu da nisu zaprimili direktnu prijavu za medvjede, već za lisice i to na području Rukavca i Jušića te da su u kontaktu smo s lovcima kako bi se našlo rješenje da se ove opasnosti uklone. 

Iako je područje na kojem se pojavljuju medvjedi područje Općine Matulji, njime gospodari Lovačko društvo Lane iz Opatije. Međutim, do predsjednika opatijskog lovačkog društva O’Briena Sclaunicha nismo uspjeli doći. Proceduru kako i na koji način valja postupati u slučajevima pojave divljih životinja u naseljenom mjestu, objasnio je tajnik Lovačkog saveza PGŽ-a Bojan Marković. On kaže kako članovi lovačkog društva, kao lovoovlaštenici, ne gospodare smeđim medvjedom te zbog toga ne mogu izvršiti odstrel. Da ga izvrše, bilo bi to suprotno Zakonu o lovstvu i snosili bi posljedice, no rješenje postoji, smatra Marković.

- Članovi lovačkog društva trebali bi pokušati otjerati divlju životinju nazad u šumu. Međutim, u 90 posto slučajeva se divljač vraća nazad jer se naučila da je na toj lokaciji izvor hrane. Ako se životinja vraća natrag, lovoovlaštenik, odnosno lovačko društvo nadležno za to područje, mora poslati zahtjev Ministarstvu poljoprivrede - Odjelu za lovstvo u Zagrebu - kako bi se poduzele daljnje mjere. Kada Ministarstvo utvrdi što i kako dalje postupati - oni najčešće prije svega pribjegavaju korištenju gumenih metaka, petardi kako bi se divljač potjerala, a procijeni li se da je pojava divlje životinje učestala i postoji opasnost za okolinu i ljude, onda se nalaže odstrel - tada se angažira interventni vod u kojem svaka županija ima nekoliko svojih predstavnika - izjavio je tajnik Lovačkog saveza PGŽ-a.