Promatrajući plaće u europskim zemljama, ekonomisti ističu kako Bosna i Hercegovina spada u red europskih zemalja s najnižim primanjima, što je pokazalo i nedavno istraživanje u kojem je sudjelovalo 39 država, a u kojem je BiH “zauzela” 34. mjesto po visini plaće, piše Večernji list BiH.
Prosječna mjesečna neto plaća u BiH je 497, dok je u Hrvatskoj 965, u Sloveniji 1290, a u Srbiji 550 eura. Što se tiče ostalih država u okruženju, Makedonci zarađuju 460, Crnogorci 527, Kosovari 430, a Albanci 364 eura mjesečno. Nijemci i Austrijanci, kao što već i znamo, stoje puno bolje pa tako prosječno zarade oko 3000 eura mjesečno. Dvjestotinjak eura manje u džep stavljaju Irci, Šveđani i Britanci. Najnižu prosječnu neto plaću u Europi ove godine, prema podacima na Wikipediji, imaju u Moldaviji, tek 355 eura. Najviše pak zarađuju Švicarci - čak 4500 eura mjesečno, pokazalo je istraživanje o visini plaća po europskim zemljama.
Svaki učenik na kraju osnovne škole donosi odluku o izboru zanimanja, bar što se tiče srednje škole i upisa, a nedugo zatim, na kraju srednjoškolskog obrazovanja, suočava se s donošenjem još jedne važne odluke o nastavku školovanja ili početku rada. Želite li postati IT stručnjak, menadžer ili raditi u tekstilnoj industriji, dobro promislite jer razlika u mjesečnim prihodima je značajna.
Što se istraživalo?
Oni koji su postali ili žele postati menadžeri, mjesečno bi mogli zarađivati više od 3860 KM, dok je tekstilcima mjesečna plaća tek nešto viša od 600 KM. Pokazali su to najnoviji podaci portala plata.ba, čije je istraživanje obuhvatilo visine prosječnih plaća nekoliko stotina radnih mjesta diljem BiH. U toj analizi stoji kako su direktorske pozicije na drugom mjestu najplaćenijih poslova u BiH.
Prema istraživanju, generalni direktor, primjerice, prosječno mjesečno prima neto plaću u iznosu od 3814 maraka, direktor IT sektora 3240 KM, dok direktor leasinga mjesečno zaradi 3377 KM. Kada je pak riječ o najtraženijim poslovima u ovoj godini, prema istraživanju portala posao.ba, u samom vrhu našli su se agenti i operateri u pozivnom centru, slijede ih programeri, kao i radnici u proizvodnji, vozači, dobavljači i trgovci.
Kako je za Glas Srpske istaknuo Saša Trivić, predsjednik Unije udruge poslodavaca RS-a, sve traženiji su zanati, kao i poslovi koji iziskuju veći stupanj znanja i iskustva.
Prema njegovim riječima, u metalskoj industriji dobre su plaće i sve više rastu.
- Plaće u metalskoj industriji sve više rastu i dobro je da je tako jer svakim rastom plaća u bilo kojem sektoru i mladim ljudima šaljemo poruku da vrijedi učiti te da se od znanja može dobro živjeti - kazao je Trivić. Ističe kako u današnje vrijeme nije lako naći ni kvalitetnog menadžera, zbog čega i jesu njihovi poslovi najplaćeniji.
- Sva radna mjesta za koja je potrebno veliko znanje trebaju biti dobro plaćena i ona su sve više na cijeni - zaključio je Trivić. Ono što je važno naglasiti je da se gospodarska situacija mijenja u skladu s potrebama tržišta rada. Ekonomist Zoran Pavlović kazao je za isti medij kako ni jedna tvrtka ne može očekivati da će dobiti i zadržati dobrog radnika ako ga dobro ne plati i stimulira.
Kako kaže, u BiH je sve evidentnije da ne postoji velika potreba za proizvodnim radnicima jer je proizvodnja gotovo ugašena.
- To što su među najtraženijim poslovima upravo mjesta operatera u call-centrima, pokazuje da je sve više naših radnika koji nude online usluge, i tako je diljem Europe, a s druge strane, pokazuje i da BiH općenito sve više postaje servisno-uslužna djelatnost, a ne proizvodna - kaže Pavlović.
Ponuda i potražnja
S druge strane, kada je riječ o zanimanjima u kojima se zarađuju najniže plaće, na prvom mjestu je tekstilna industrija. Šivači, kako stoji u podacima iz ovog istraživanja, mjesečno zarade svega 610 KM. Nešto višu plaću imaju čitači koji zarađuju 614 maraka, portiri 652 maraka, rezači tkanine 672, dok oni koji rade na blagajnama mjesečno imaju oko 670 maraka plaće.
Radnici u osiguranju zarađuju 674 KM, recepcionari 714 KM. Promatrajući plaće u europskim zemljama, ekonomisti ističu kako BiH spada u red europskih zemalja s najnižim plaćama, što je pokazalo i nedavno istraživanje u kojem je sudjelovalo 39 država, a u kojem je BiH “zauzela” 34. mjesto po visini plaće.
- Ovo je rezultat djelovanja različitih čimbenika, od čega stupanj fiskalnoga opterećenja na rad, ali i opće stanje ekonomije imaju najveći utjecaj. Kada je riječ o razlikama u plaćama na tržištu rada, također, uvjetovane su različitim čimbenicima. Najvećim dijelom, odnosom ponude i potražnje za određenom radnom snagom, koje je u BiH sve manje, ali i mogućnošću supstitucije radne snage, i to kroz uvoz nove ili automatizaciju - objasnili su ekonomski stručnjaci. •