Kakvo nas vrijeme očekuje ove jeseni i zime otkriva za Večernji list hrvatski meteorolog Izidor Pelajić
1. Ušli smo u jesen. Kakva će nam ona biti, posebno u listopadu – suša i toplija, što znači i mogućnost planiranja boravaka u prirodi, ili kišovitija i hladnija pa je ostanak doma ugodniji?
S listopadom je u Hrvatsku, osim nostalgije za kestenima i gljivama, sa sjevernih obala Afrike stigla veća količina vrlo toplog zraka. Neuobičajeno visoke rujanske temperature površine Sredozemnog i Jadranskog mora pomogle su nahraniti taj zrak vlagom. Koliko uspješno, najbolje govore akumulacije kiše u Primorju i Gorskom kotaru proteklih dana, a o toplini i subotnjoj vrućini najbolje je pitati Slavonce. Iako tako izraženih vrućina više neće biti, isti tip vremena – promjenjivo, uglavnom iznadprosječno toplo uz čestu južinu i povremenu kišu, ponajprije na Jadranu i u predjelima uz njega – nastavit će se sve do sredine, a uz temperaturu i oborinu sličniju višegodišnjem prosjeku, moguće i sve do kraja mjeseca. Tako bi nakon rujna i listopad mogao završiti kao topliji od prosjeka, ali ne i suh. U planinama i priobalju upravo suprotno, često mokar, pa će tako odluka o tome treba li izaći u prirodu ili ostati kod kuće za mnoge biti promjenjiva baš kao i vrijeme.
2 A što nas čeka početkom zime?
Početkom ove zime bit će malo manje hladno, barem sudeći prema trenutačno važećim sezonskim prognozama koje predviđaju temperaturu višu od prosjeka. To nipošto ne znači da neće biti kraćih prodora hladnog zraka sa sjevera, a s njime i lepršavih bijelih pahuljica, ali znači da bismo ove godine trebali uštedjeti na grijanju. Ipak, trebali bismo pričekati s preranom potrošnjom upravo ušteđenog novca, najbolje do Svetog Nikole, kada ćemo imati jasniju predodžbu što nam siječanj sprema na kopnu. Izgleda da siječanj planira biti “najprosječniji” mjesec u idućih pola godine.
3. Ljeto je iza nas. Je li dosegnut neki novi toplinski rekord?
Nakon dva prosječna ljetna mjeseca (lokalno i ispodprosječna po toplini), kolovoz je donio vrućine i podigao ocjenu ljeta na malo iznad prosjeka. Ipak, subjektivan dojam nedovoljno vrućeg ljeta nije nestao, a razlog bismo mogli potražiti u tome da je u posljednjih 10 godina čak tijekom njih osam ljetna srednja temperatura zraka bila viša nego prošlog ljeta. Možda su se mnogi već priviknuli na “novo normalno”, iako smo daleko od normale, u usponu prema novim rekordima i sve vrućim godinama.