Višemilijunske štete zbog poplava ponovno su zabilježene u BiH. Najlošije je prošla Tuzlanska županija, ali i Zeničko-dobojska. Mnogi će morati obnoviti kuće, vikendice... neki će graditi i ponovno kao jedan žitelj iz Živinica, čiji se dom raspao, doslovno, u minuti. Dok su susjedi gledali kaotičan prizor, čulo se krckanje, a uskoro se kuća potpuno srušila. Poljoprivreda, koja je bila na vrhuncu i koja je nakon nekoliko teških godina ove bilježila kvalitetniji urod, potpuno je za ovaj dio zemlje izgubljena. U Stjepan Polju kod Gračanice uništeno je 80 hektara zemlje. Neće biti pšenice, ječma, raži... Aktivirana su i nova klizišta, 16 ih je koji ugrožavaju cestovnu infrastrukturu i stambene objekte. Pitanje je kad će neke prometnice uopće biti funkcionalne. Tko je kriv za ovakvo stanje? Mještani spominju neplansku gradnju, odnosno da su pojedinci dobivali dozvole da, doslovno, suze korito i da se rijeke bez problema izlijevaju i stvaraju probleme. A priča se, uz taj mogući kriminal, vraća i u 2014. godinu.
Dokumenti bez realizacije
Tada su BiH zahvatile najveće poplave apokaliptičnih razmjera. Uništene su ceste, sto tisuća kuća, poljoprivredne kulture nepovratno izgubljene, pomaknula se minska polja, aktiviralo se 7000 klizišta, uginule su tisuće životinja, izgubljena 22 ljudska života... diljem zemlje vladalo je kaotično stanje. Cijeli svijet ujedinio se da pomogne ovoj zemlji da prevlada sve poteškoće, pomoć je stizala sa svih strana. No, kako, nažalost, obično biva, sumnjivo je kamo ide novac jer se u obrani protiv poplava ništa konkretno ne čini. Tadašnji veleposlanik Japana Hideo Yamazaki održao je jedan od najizravnijih govora kad su bh. političari u pitanju rekavši da korumpirana i bezobzirna kasta vodi računa samo o vlastitim interesima, oglušujući se na potrebe siromašnih. Japanska diplomacija do tog dana bila je odmjerena, no veleposlaniku je očito bilo prekipjelo te je rekao da ubuduće njegova zemlja neće olako financijski pomagati BiH. I onda dolazimo do 2020. godine. Obrana od poplava ostala je tek mrtvo slovo na papiru. Čim se u zemlji dogodi višednevna kiša, nastaju problemi za najugroženije općine i gradove. Tako smo proteklih dana svjedočili poplavama u Gradačcu koje su u kratkom vremenu uništile ceste i stvorile velike probleme.
Stručnjak za vodno područje koji je želio ostati anoniman kaže nam da su isti akteri koji se provlače u skandalu s respiratorima, poput Fahrudina Solaka, i tada bili sveprisutni i na ključnim dužnostima. - I tada smo imali niz sumnjivih priča, no, kako tada poplave nisu poput pandemije zahvatile cijelu zemlju i cjelokupno čovječanstvo, svi možebitni skandali nekako su prošli ispod radara. Ali, s obzirom na to da smo to tako lijepo “ispeglali”, a institucije se nisu time bavile, mi i danas imamo situaciju da moramo strepiti od svakog nevremena. Doneseni su tada i dokumenti što i kako napraviti, ali kako većina stvari u BiH ostane na lijepo napisanim dokumentima, tako je i priča o poplavama i njihovu daljnjem sprječavanju ostala mrtvo slovo na papiru - ističe čovjek koji se bavi ovim problemima. Entitet RS ovih dana objavio je da dižu kredit od 19 milijuna eura za projekt mjere zaštite od poplava u RS-u. - Provođenje mjera zaštite od poplava smanjit će rizike od šteta prouzročenih poplavama, kao i ekonomske i financijske gubitke koje proizvode poplave, te povoljno utjecati na zdravlje ljudi i društva u cjelini - navodi se u obrazloženju ovog prijedloga. Naš sugovornik tvrdi da bi to u nekoj normalnoj državi bilo pohvalno, međutim, u BiH, u kojoj se to moralo napraviti čim se počelo smirivati stanje oko poplava 2014., to nije pohvalno. - Pa tada nam je cijeli svijet pomagao, mogli smo izgraditi sustav kakav imaju najrazvijenije države svijeta - ogorčen je.
Afere o kojima piše CNN
Prema nekim procjenama, štete od poplava te 2014. godine iznosile su oko četiri milijarde maraka. Na donatorskoj konferenciji u Bruxellesu tada je za BiH prikupljeno 810 milijuna KM, a sudjelovalo je 80 zemalja svijeta. Kada se zbroji ostatak pomoći, ona se mjerila u milijardama maraka. Kada se sve sagleda s ove distance, većina štete nije sanirana, svaka nova kiša predstavlja probleme. BiH i dalje ostaje bez prometnica, kuće se moraju obnavljati, izlijevanje rijeka nije spriječeno. A šest godina moglo se o tome voditi računa. Sada imamo situaciju da se entiteti moraju zaduživati da bi sanirali posljedice. Stručnjak s kojim smo razgovarali pita se hoće li ikad zaživjeti pravna država. - BiH se redovito susreće s krizama i zato ne može krenuti naprijed. Nama svijet pomogne, vidljivo je to bilo nakon rata, vidljivo nakon poplava, pa i u ovoj koronakrizi, ali uvijek profitiraju pojedinci, što vidimo i u aferi “Respiratori” o kojoj piše i CNN. Doći će i iduća kriza i što mislite tko će pomagati zemlji koja nikome ne pomaže izvlačeći se stalno na siromaštvo, a pomoć koja ovdje dođe i po respiratorima vidimo kako završi - zaključuje sugovornik.•