Hrvatskoj je više od polovine stanovništva u riziku od razvoja teškog oblika bolesti COVID-19 te od komplikacija i smrtnog ishoda. Više od milijun osoba ima visoki rizik za teški oblik bolesti, a više od milijun i pol spada u skupinu rizičnih.
Ti podaci stoje u Planu uvođenja, provođenja i praćenja cijepljenja protiv COVID-19, koji je već pripremljen i koji, između ostalog, navodi i prioritete u cijepljenju čim cjepivo bude dostupno. Plan obuhvaća više dijelova: jedan se tiče općenito cijepljenja, potom prioritizaciju obuhvata pojedinih skupina stanovništva, etičke aspekte prioritizacije i privremeni poredak prioriteta za obuhvat cijepljenjem. Zasad se još govori o privremenom poretku jer se mora utvrditi koje će točno količine cjepiva doći i u kojim vremenskim razmacima.
Trenutačno su prioritetne skupine zadane ili određene tako da prvo obuhvate zdravstvene djelatnike, korisnike domova za starije i nemoćne i djelatnike tih domova, kao i drugih ustanova za socijalnu skrb. Potom se ide na osobe starije od 80 godina, onda na one u dobnim skupinama od 75 do 79 godina, od 70 do 74, od 65 do 69, a potom odrasle osobe mlađe od 60 godina s visokim ili umjerenim rizikom te ostali. U ostale, primjerice, spadaju i zaposlenici odgojno-obrazovnih ustanova ili sveučilišta.
Poseban plan za osjetljive
Plan posebno definira vulnerabilne skupine, odnosno one osobe koje imaju visoki rizik za razvoj teškog oblika bolesti, komplikacija i smrtnog ishoda. Riječ je o posebnoj skupini tako da se osvijesti njihovo postojanje i provede konačna prioritizacija. Među njima su oni sa stanjima nakon transplantacije tkiva ili organa, s hematološkim i malignim bolestima, neurološkim stanjima, kroničnim bolestima bubrega, pluća ili jetre, oni s cerebrovaskularnim bolestima, poput moždanog udara, te pretili.
Obuhvaća i prikaz broja osoba u pojedinim dobnim skupinama, broj osoba s određenim bolestima kao što su maligne neoplazme, dijabetes, akutni infarkti miokarda, ishemijske bolesti i druge srčano-žilne bolesti, cerebrovaskularne bolesti, hipertenzija, KOPB, kronična bolest jetre i bubrežna insuficijencija. Početak cijepljenja mogao bi biti oko 15. siječnja, no više će se znati kako se približavamo kraju godine i kako dolazi više informacija o tome kako će se nabavljati količine cjepiva i kojom će dinamikom dolaziti u Hrvatsku. Što se tiče lokacija za cijepljenje, ono će se obavljati po manje-više istom principu kao i cijepljenje protiv gripe, a potencijalno se može povećati broj cjepitelja i na specijaliste medicine rada za poslodavce, odnosno njihove djelatnike.
Još se ne zna koje će cjepivo stići prvo. Europska komisija jučer je odobrila šesti ugovor u kontekstu strategije EU za cjepiva, ovaj put s farmaceutskim poduzećem Moderna. Tim se ugovorom predviđa početna kupnja 80 milijuna doza u ime svih država članica, uz mogućnost narudžbe još 80 milijuna. Već su potpisani ugovori s poduzećima AstraZeneca, Sanofi-GSK, Janssen Pharmaceutica NV, BioNTech-Pfizer i odobren je ugovor s poduzećem CureVac. No hoće li oni koji se odluče za cijepljenje moći birati koje cjepivo žele primiti?
Dovoljno skladišta
– Ne znamo hoće li se moći birati jer ne znamo koje će cjepivo biti u kojem trenutku dostupno, no stava smo da takve odluke ne treba prepustiti laicima, već stručnjacima, da oni odaberu ono što je za osobu najbolje, a u sklopu onoga čime se u tom trenutku raspolaže – kažu u HZJZ-u. Što se tiče kapaciteta i uvjeta za skladištenje cjepiva koji su u nekim slučajevima, primjerice kod Pfizerova, vrlo strogi, uvjeravaju nas da Hrvatska ima dovoljno kapaciteta i da se oni povećavaju.
– Imat ćemo kapacitete jer se na tome kontinuirano radi i planira, s obzirom na to da se cjepivo treba čuvati na –70, da postoje vremenski rokovi u kojima se može potrošiti, odnosno da treba drugu dozu primiti u roku od 4 tjedna. Našli smo i dodatne mogućnosti za skladištenje cjepiva u KBC-u Zagreb, Institutu Ruđer Bošković i Imunološkom zavodu, a imamo i sami mogućnost skladištenja u HZJZ-u – kažu nam.
U izvanrednom slučaju, ako se pokaže potrebnim, u igru bi mogli ući i drugi kapaciteti, pa i privatni koji bi uskočili bude li situacija to zahtijevala, ali u HZJZ-u vjeruju da to neće biti potrebno. Najveću procijepljenost imaju zemlje s najvećom pismenošću – u Finskoj, gdje nema obveze cijepljenja, procijepljenost je 98 posto. Kad je riječ o tome hoće li cijepljenje u Hrvatskoj biti obvezno, svi se slažu da je uvijek bolje kad se ljude dobro informira pa se sami odluče na cijepljenje.