Ne zaboravite na važnost ovog vitamina!
Ovaj će nutrijent pomoći pri regulaciji kalcija i fosfata u organizmu, koji su najvažniji kad je u pitanju zdravlje kostiju i mišića.
Poznatiji i kao sunčev vitamin, vitamin D se prirodno proizvodi u organizmu kada smo izloženi suncu, a može se pronaći u određenim namirnicama ali i u obliku dodatka prehrani, piše Ordinacija.hr.
Studije objavljene u The Journal of Alimentary Pharmacology and Therapeutics pokazuju da skoro 50% populacije ima nedostatnu koncentraciju vitamina D u krvi, posebice tijekom zime . Nedovoljne količine vitamina D mogu predstaviti problem za zdravlje, koji se može korigirati odgovarajućom prehranom i suplementacijom vitamina D. Rizične skupine u pandemiji COVID-19 su osobe starije dobi i teži bolesnici, upravo one skupine u kojih se ujedno bilježe niske vrijednosti vitamina D u krvi.
Ponekad je ipak teško doći do potrebne količine, posebno danas kada smo većinom u našim domovima. Manjak vitamina D može dovesti do zdravstvenih problema, a ako ga ne uzimate dovoljno, liječnik može savjetovati da to činite. No prije nego potražite najbolju opciju, evo što o vitaminu D morate znati.
KOJE SU ZDRAVSTVENE DOBROBITI VITAMINA D?
Sigurno će pomoći organizmu da bolje funkcionira, a važan je za;
Zdravlje kostiju
Vitamin D pomaže organizmu da apsorbira kalcij, koji je glavni graditelj koštane mase. Kada tijelo dobiva dovoljno kalcija, manje su šanse da će se kod vas razviti osteoporoza, bolest zbog koje su kosti podložne lomljenju.
Zdravlje mišića
Istraživanja pokazuju kako 30 posto apsorpcije fosfata u crijevima ovisi o vitaminu D. Ako njega manjka, možete doživjeti pojavu grčeva, slabost i bol.
Kognitivne funkcije
Nekoliko je studija potvrdilo kako vitamin D pomaže kod rada mozga jačajući mrežu neurona. Manjak vitamina D se primjećuje kod osoba koje imaju Alzheimerovu bolest, multiplu sklerozu i Parkinsonovu bolest, ali do danas nije jasno može li ovaj vitamin pomoći kao preventivna mjera za razvoj ovih bolesti.
Mentalno zdravlje
Manjak vitamina D je povezan sa pojavom depresije, prema nedavnim istraživanjima. To ne mora značiti da manjak vitamina uzrokuje depresiju, ali je jasno da će čuvati zdravlje mozga.
Imunološki sustav
Vitamin D pomaže imunološkom sustavu da se bori protiv virusa i bakterija, pa će tako (dokazano) smanjiti rizik za razvojem bolesti dišnih putova kada se uzima svakodnevno u obliku suplementa. Znanstvenici još uvijek proučavaju koliko je njegov utjecaj na ishod bolesti COVID-19.
Zdravlje srca
Prema rezultatima studije provedene prije dvije godine, manjak vitamina D može utjecati na povišenje krvnog tlaka i oštećenje srca, a za sad znanstvenici pretpostavljaju da bi vitamin D u obliku suplementa mogao pomoći kod liječenja hipertenzije.
Koji su najbolji izvori vitamina D?
Svi znamo da je sunce odličan izvor ovog vitamina, a najviše ga možemo dobiti tijekom proljeća i ljeta kada smo mu često izloženi. Čim sunce dodirne kožu, tijelo će te zrake pretvoriti u vitamin D.
Dosta je faktora koji utječu na to koliko će vitamina D vaše tijelo proizvoditi, od godišnjeg doba, duljine dana, oblaka, smoga, boje kože a posebno vremena kojeg provodite van kuće. Iako će krema sa zaštitnim faktorom smanjiti utjecaj sunca, ipak ju uvijek nanosite kako biste se zaštitili od raka kože.
Stručnjaci se slažu kako je 15 minuta na suncu, dva do tri puta u tjednu, dovoljno da se „napunite“ vitaminom D.
I naravno, prema riječima stručnjaka, dovoljno vitamina D možete dobiti i iz ovih namirnica:
- Masne ribe
- Crvenog mesa
- Sira
- Jogurta
- Jaja
- Gljiva koje su bile izložene UV zrakama
Sukladno hrvatskim Smjernicama za primjenu vitamina D preporučena koncentracija vitamina D u krvi u populaciji trebala bi iznositi 75 nmol/L – 125 nmol/L za optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti. Kod odraslih osoba koje su u riziku za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se preventivne doze vitamina D koje se kreću od 1.500 – 2.000 IJ vitamina D (400 IJ = 10 µg). Preporučena dnevna doza na razini EU i RH iznosi 5 µg dnevno, što iznosi 100% preporučenog dnevnog unosa (%PU). Kod dokazanog nedostatka vitamina D za odrasle osobe, liječnici opće prakse i dijetetičari propisuju početne visoke doze vitamina D, a potom održavanje s 1.500 – 2.000 IJ. Nakon provođenja terapije nadomjesnim vitaminom D preporučuje se ponovna provjera koncentracije 25-OH D u krvi nakon tri mjeseca. Doziranje je moguće provesti s pripravcima koji se primjenjuju svakodnevno (kapi, kapsule), jednom tjedno, jednom u dva tjedna ili mjesečno (ampule).
Visoko rizične skupine za manjak vitamina D uključuju i:
- Bebe koje majke doje – majčino mlijeko i formule ne pružaju dovoljno ovog vitamina bebi
- Osobe koje imaju celijakiju
- Osobe koje ne izlaze puno van
- Osobe koje imaju tamnu boju kože
- Osobe koje ne jedu namirnice bogate ovim vitaminom
- Starije osobe – smanjuje se mogućnost pretvorbe sunčevih zraka u vitamin D
Ako niste sigurni uzimate li dovoljno ovog vitamina, najbolje je posavjetovati se s liječnikom.
JE LI MOGUĆE UZIMATI PREVIŠE VITAMINA D?
DA. Do predoziranja vitaminom D može vrlo teško doći. Kod svih poznatih prijavljenih slučajeva trovanja ovim vitaminom osobe su uzele najmanje 30.000 međunarodnih jedinica u jednom danu. Sigurnim se smatra sve do 10.000 međunarodnih jedinica dnevno, ali kako biste bili mirni i sigurni, kod uzimanja preko 4000 međunarodnih jedinica dnevno potrebno je napraviti test utvrđivanja vrijednosti ovog vitamina u tijelu. Važno je da oblik vitamina D koji uzimate kao dodatak prehrani bude D3 (kolekalciferol).