Vijeće ministara BiH usvojilo je informaciju Direkcije za ekonomsko planiranje o kretanju makroekonomskih pokazatelja za razdoblje siječanj – lipanj 2023. godine u Bosni i Hercegovini, piše Večernji list BiH.
Statistički podaci za 2023. godinu pokazuju da je trend gospodarskog rasta iz prethodne godine značajno usporen, što je posljedica rasta cijena roba i usluga, odnosno inflacije, te slabljenja gospodarske aktivnosti u međunarodnoj ekonomiji. BiH je u prvom tromjesečju 2023. godine zabilježila realni ekonomski rast od 1,1% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ključni razlog usporavanja gospodarskog rasta u 2023. je slabljenje osobne potrošnje.
Usporavanje ekonomske aktivnosti u zemlji (osobna potrošnja i investicije) i slabljenje izvozne potražnje (usporavanje ekonomskog rasta u EU) rezultiralo je usporavanjem trenda rasta vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u prvom tromjesečju 2023. godine, tako da je realno porastao za 2% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U prvom polugodištu 2023. godine zabilježena je inflacija od 9,3 posto u odnosu na prvo polugodište 2022. godine. Promatrano prema namjeni potrošnje, najznačajniji rast cijena je u odjeljcima hrane i bezalkoholnih pića, stanovanja, vode, struje, plina i drugih energenata.
Rast mora biti dvoznamenkast
Vlasti nam kažu da je smanjena privatna potrošnja, ali ne donose rješenja kako je povećati. U ekonomiji je ključno stimulirati privatnu potrošnju građana jer upravo tako rastu i ekonomija i prihodi u proračunima. No, bh. vlasti su radile do sada samo suprotno, svu svoju politiku svodile su na ubiranje novca od izravnih i neizravnih poreza, na tzv. nametima gospodarstvenicima i građanima, a od stimuliranja potrošnje bježalo se godinama.
U BiH vlasti misle da će izgubiti novac u proračunima kada smanje poreze i namete. Međutim, događa se suprotno. Naprotiv, država dobiva. Ako je vjerovati procjenama državne Direkcije za ekonomsko planiranje, Bosna i Hercegovina ni u idućem srednjoročnom razdoblju neće ostvariti spomena vrijedan ekonomski napredak i nastavit će se razvijati dva puta sporije od ciljanih šest posto godišnjeg rasta bruto društvenog proizvoda (BDP), odnosno tempom kojim ćemo trenutačnu razinu europskih ekonomija, kako su izračunale relevantne svjetske financijske institucije, dosegnuti tek za 60 godina. Profesor financija Sanel Halilbegović u razgovoru za Buku, u kojem je komentirao brojne ekonomske teme, dotaknuo se i ove te kazao kako je svaki jednoznamenkasti rast katastrofalan za BiH.
- Svaki jednoznamenkasti rast u načelu znači da nismo ni imali rasta. Taj rast od jedan i nešto posto toliki je da je bolje da ga nisu ni objavljivali. Za ekonomiju poput naše, ako želimo da društvo osjeti da mu je bolje, da imamo pomak naprijed, rast mora biti dvoznamenkast. U ovom razdoblju je to jako teško ostvarivo, ali postojala su razdoblja ekonomskog procvata u kojem nije bilo razloga da taj rast nije dvoznamenkast, a on je i tada bio jednoznamenkast. Dakle, bilo kakav rast ispod dvije znamenke nije vrijedan spomena. Toga bi se trebala stidjeti vlast, ma kojih stranačkih prefiksa bila - kazao je profesor Halilbegović.
Život na kredit
Profesor Halilbegović kazao je kako je očekivana smanjena privatna potrošnja građana. - Međutim, mi imamo, ja to više ne mogu nazvati letargičnost, već drogiranost vlasti. Ovo više nije letargija, već stanje kome. Tolika ignorantnost prema događanjima i ignoriranje stvarnih pokazatelja njihova političkog uspjeha, a to bi trebao biti standard života prosječnog bh. građanina. Taj indeks treba pratiti, a ne dokle smo došli na putu k EU. Apsolutno nas to ne zanima dok ne budemo mogli platiti osnovne životne namirnice. Izišla je vijest da je potrošačka košarica u BiH 3300 KM. Dakle, mi trebamo to riješiti. Prvo gledati osnovne životne stvari, pa tek onda neke kapitalne projekte. Prvo vlast treba građanima osigurati uvjete života dostojne jednog prosječnog Europljanina, pa tek onda komentirajte kapitalne stvari i neke vaše političke nesuglasice - govori ekonomist. Prethodnih mjeseci dosta se govorilo o tome kako građani zbog enormnog rasta cijena više nemaju novca kupiti voće i povrće na kilogram, već mnoge namirnice kupuju na komad. Profesor Halilbegović strahuje da će ovim tempom nerada vlasti doći vrijeme kad mnogi neće moći kupiti ni na komad. Plaća u BiH postaje sve manja. Krediti postaju potreba. To pokazuju i podaci Centralne banke BiH. Je li moguć život bez kredita? Podaci neumoljivo pokazuju kako u Bosni i Hercegovini nije. Povećava se broj zahtjeva za kreditima u drugom tromjesečju. Potrošački krediti postaju sve dominantniji. Zaduženost bh. građana je između 10 i 11 milijardi maraka. Procjena banaka je da će se takva situacija održati do kraja godine. •