Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je tijekom 24-godišnjeg djelovanja ispunio svoju ulogu i pravdi priveo odgovorne za ratne zločine, dok je sada na zemljama u regiji da rade na procesu pomirenja.
Ovo je ključna poruka trodnevne konferencije pod nazivom "Dijalozi o naslijeđu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju - MKSJ", koja je u organizaciji tog suda, održana u Sarajevu.
- Tribunal je učinio sve što je bilo u njegovoj moći kako bi utvrdio što se dogodilo za vrijeme ratnih sukoba. Utvrđivanje istine sada je nešto što predajemo vama kako bi ste to iskoristili s ciljem pomirenja u regiji - kazao je danas novinarima nakon završetka koferencije predsjednik MKSJ Carmel Agius.
Kako je rekao, zadatak Haaškog tribunala nije bio da ostvaruje pomirenje za republike bivše Jugoslavije te da je sada u njihovom interesu, u interesu zemalja regije da rade zajedno kako bi to postigle.
- Živjeli ste zajedno u prošlosti i nema nikakvog razloga zašto ne biste mogli prići pomirenju i izgradnji bolje budućnosti za sve vas - rekao je predsjednik MKSJ.
Istaknuo je da je činjenicu da je mandat Haaškog tribunala u potpunosti ispunjen potvrđuje i to što se pokazalo da nekažnjivost ne postoji te da je nemoguće izbjeći odgovaranje za zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i zločin genocida.
Pomoćnik generalnog tajnika UN-a za pravne poslove i pravni zastupnik UN-a Miguel de Serpa Soares rad Haaškog tribunala ocijenio je kao temeljni dio povjesnog prcesa izgradnje odgovornosti, odnosno nekažnjivosti za ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava.
- Njihov rad je u proteklih 24 godine bio značajan jer su radili na izgradnji sustava za utvrđivanje međunarodne odgovornosti za ratne zločine - kazao je de Serpa Soares.
On je ukazao na značaj konferencije posvećene naslijeđu, ne samo za međunarodnu zajednicu, već u mnogo većoj mjeri naslijeđu za narode u regiji, buduće generacije te sve ljude pogođene ratnim sukobima kojima se Haaški tribunal bavio.
Vršiteljica dužnosti glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH Gordana Tadić kazala je novinarima da je Tužiteljstvo sada spremno preuzeti rad na predmetima ratnih zločina.
- Već deset godina radimo na istim stvarima u kojima smo preuzeli sve standarde Haaškog tribunala - dodala je.
Sudionicima konferencije na završnoj sesiji obratio se, između ostalih, i tajnik MKSJ John Hocking koji je kazao da pravna znanost koja je ostaje nakon zatvaranja Haaškog tribunala, nastavlja da živi i utječe na rad nacionalnih i međunarodnih sudova.
- Posebno bitan dio te pravne znanosti koja ostaje nakon Tribunala je onaj koji se odnosi na korištenje seksualnog nasilja u konfliktu, s obzirom na 70.000 žrtava u bivšoj Jugoslaviji - naglasio je.
Tajnik MKSJ istaknuo je i to da je Haaški tribunal postavio osnovna načela u regiji kada je riječ o pitanju zaštite svjedoka, ali i da je ostavio ogromnu arhivsku građu o ratu u bivšoj Jugoslaviji - tri milijuna stranica transkripta sa suđenja, više od 2 petabajta podataka u 442.000 dokumenata te 30.000 sati video snimaka.
Zamjenik šefa Delegacije Europske unije u BiH Khaldoun Sinno u svom je obraćanju rekao da će s ciljem pomirenja morati biti uspostavljen dijalog te da se treba "uzdržati od riječi i aktivnosti koje raspiruju mržnju i otvaraju rane prošlosti, umjesto da omoguće njihovo zamirenje".
Poručio je da iz EU perspektive svima mora biti jasno da retorika prošlosti i mržnje te veličanje ratnih zločina predstavlja prepreku pristupanju EU.
Konferencija je rezultirala usvajanjem zaključka i preporuka koji će biti okvir ili polazište za buduće debate o naslijeđima međunarodnih sudova i tribunala, uključujući i razmjenu iskustava između nacionalnih i međunarodnih jurisdikcija (sudskih nadležnosti).
Jedan od tih zaključka je da je MKSJ dao ogroman doprinos razvoju međunarodnog humanitarnog prava, a posebno u pogledu oružanih sukoba koji nisu međunarodnog karaktera.
Cilj konferencije bio je da se drugima omogući da se oslone na postignuća koja je MKSJ ostvario tijekom 24-godišnjeg postojanja.
Konferenciji u glavnom gradu BiH nazočili su predstavnici nacionalnih pravosuđa, žrtava, mladih, pravnici, novinari, političari, predstavnici nevladinih organizacija, akademske zajednice i drugi predstavnici civilnog društva iz država nastalih na području bivše Jugoslavije, kao i međunarodni stručnjaci i predstavnici akademske zajednice, te suci i zaposlenici MKSJ-a.