Vlada FBiH utvrdila je prijedlog Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima kao sastavnom dijelu strategije reforme mirovinskog sustava u Federaciji BiH. Donošenje ovoga zakona sastavni je dio akcijskog plana za provedbu strategije koju je usvojila Vlada, piše Večernji list BiH.
Učinci zakona
Donošenjem ovoga zakona građanima će, posebno mlađim generacijama, biti omogućeno ostvarivanje dodatnih prihoda u starosti, a uslijed dobrovoljnosti članstva, građani i gospodarstvo neće snositi nikakve dodatne troškove. Učinci ovoga zakona na gospodarstvo iznimno su značajni. Prije svega, on omogućava građanima štedjeti za mirovinu u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, uz istodobno omogućavanje dopune sredstava koja će dobivati iz mirovinskog sustava FBiH. To će poboljšati financijski položaj budućih umirovljenika i smanjiti pritisak na mirovinski sustav FBiH. Zakon stimulira pojavu novih gospodarskih subjekata, društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, kao i profesiju investicijskih savjetnika, to jest osoba koje se stručno bave upravljanjem portfeljem klijenta. To će dovesti do otvaranja novih radnih mjesta i potražnje za visokokvalificiranim stručnjacima. Tržišna konkurencija između društava za upravljanje s vremenom će dovesti do stalnog podizanja kvalitete usluga. Nastanak i razvoj mirovinskih fondova stimulirat će unapređenje i razvoj depozitarnih (skrbničkih) usluga banke. Uslijed povećanja obujma depozitarnih poslova javit će se potreba i za porastom broja zaposlenih u odjelima banaka koje obavljaju ove usluge. Prijedlogom zakona definirano je obvezno čuvanje sredstava dobrovoljnog mirovinskog fonda kod banke depozitara.
Vrijednosni papiri
Pojavom dobrovoljnih mirovinskih fondova institucionalnih investitora na tržištu kapitala, potražnja za visokokvalitetnim i dugoročnim vrijednosnim papirima će porasti. Zbog toga će uspješna gospodarska društva biti stimulirana kotirati svoje dionice na burzi i izdavati obveznice te na taj način potencijalno jeftinije financirati svoje aktivnosti. Iskustva drugih zemalja pokazuju da dobrovoljni mirovinski fondovi, kao najveći institucionalni investitori, često postaju katalizatori razvoja financijskih tržišta i promoviranja štedne kulture. Mirovinski fondovi su investitori koji su vrlo zainteresirani za odgovorno i profesionalno upravljanje gospodarskim društvima čiji su suvlasnici. Kao stalna kontrola, povećavaju transparentnost i odgovornost prilikom odlučivanja.•