Akademik Berislav Topić

Moj znanstveno-istraživački doprinos koji se može svrstati u dentalnu antropologiju

Moj znanstveno-istraživački doprinos koji se može svrstati u dentalnu antropologiju
23.06.2017.
u 11:15
Pogledaj originalni članak

U organizaciji Hrvatskog društva za znanost i umjetnost (HDZU) iz Sarajeva, akademik Berislav Topić održao je predavanje o temi “Dentalna antropologija: Znanstveno-istraživački, edukativni i aspekti stomatološke prakse”. U jako zanimljivom predavanju u uvodu je akademik Topić kazao kako je oralno zdravlje prihvaćeno kao pojam i sadržaj, ali to nisu samo zdravi zubi paradenton, oralno zdravlje obuhvaća mnogo više, između ostalog, odsutnost orofacijalnoga bola, zdrave oralne sluznice, prevenciju prekarcinoza, ranu dijagnozu oralnoga karcinoma...

Objašnjavajući pojam dentalne antropologije, naglasio je kako je ona ogranak opće antropologije koja se bavi podrijetlom i varijacijama ljudskog zubala.

Znanstveni doprinos

On je pri tomu naglasio kako je začetnik paleoantropologije u Hrvatskoj bio Dragutin Gorjanović-Kramberger sa svojim krapinskim neandertalcem, a začetnik dentalne antropologije je, prema njegovim riječima, bio zagrebački i ljubljanski profesor Juraj Kallay. “Sama dentalna antropologija u kurikulu stomatološke sveučilišne edukacije pripada temeljnim predmetima. Da je danas dentalna antropologija kao temeljni predmet stomatološke sveučilišne edukacije prihvaćen unutar cjelokupnog stomatološkog kurikula, najbolja je potvrda da su profesori dentalne antropologije birani za dekane stomatoloških fakulteta, dva puta u Zagrebu, profesori Jadranka Keros i Hrvoje Brkić, i jedan put u Sarajevu, profesorica Hajrija Konjhodžić-Rašćić”, kazao je Topić. Osvrnuvši se na svoj osobni znanstveno-istraživački doprinos, akademik Topić kazao je kako se njegov znanstveno-istraživački doprinos, koji je radio osobno, suradnički i kao mentorstvo u doktorskim disertacijama, može svrstati u dentalnu antropologiju, a problemski je vezan uz mikrosastojke u oralnim uzorcima, mikrocirkulaciju u zubnoj pulpi, skeletne studije, od krapinskoga neandertalca do recentnih ljudi, do paradontne bolesti i karijesa. Pri tomu je iznio jedan zanimljiv podatak vezan uz mjerenje radioaktivnosti u prehrambenim proizvodima i njihovu utjecaju na zube.

Utjecaj na zube

Naime, u laboratoriju Instituta za higijenu i socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta u Sarajevu mjerena je radioaktivnost u prehrambenim proizvodima - žitaricama, povrću, mlijeku, vodi...

“Poznato je kako se u radioaktivnoj prašini nalazi mješavina radioaktivnih elemenata, među kojima su i radioaktivni stroncij 89 i 90. Stroncij metabolički slijedi put kalcija i deponira se u kostima i zubima. Tako je stroncij 90 beta emiter koji ima dugo vrijeme poluživota i etablira se u tvrda tkiva organizma te je štetan njegov nalaz u biosferi. Kao vanjski suradnik Instituta, s obzirom na to da sam imao neka iskustva i znanja, predložio sam projekt istraživanja s mjerenjima stroncija 90 u ljudskim ekstradiranim zubima”, kazao je Topić.

Akademik Topić predavanje je zaključio riječima da je dentalna antropologija na ovim prostorima prošla dinamičan i kreativan put u razdoblju od 1948. do 2017. godine, od fragmentirane morfologije zuba, do normalne i forenzične odontologije. “Priznanja zaslužuju svi koji su sudjelovali u gradnji i razvoju tog puta. Sveučilišne katedre dentale antropologije s forenzičnom odontologijom na ovim prostorima prepoznatljive su u svjetskoj antropološkoj znanosti”, zaključio je akademik Berislav Topić. Na kraju treba podsjetiti da je Berislav Topić rođeni Širokobriježanin, stomatolog, sveučilišni profesor, akademik, koji uvijek ističe s ponosom da je i Sarajlija.

Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, magistrirao, a potom i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Bio je profesor na Stomatološkom fakultetu u Sarajevu i Zagrebu. Dobitnik je nagrade “Veselin Masleša” za medicinsku znanost i “Dvadesetsedmojulske nagrade BiH”. Redoviti je član Akademije nauka i umjetnosti BiH. Član je Odbora za sociologiju pri Odjelu za društvene znanosti Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Njegove bibliografske referencije realizirane su u suradnji sa 175 autora iz BIH i regije te Engleske, SAD-a, Švedske, Njemačke, Švicarske. Publicirao je više od 380 znanstvenih radova, stručnih, kongresnih.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.