"Cilj SAD-a, a mislim i Bruxellesa, jeste da BiH postane država koja će moći pristupiti Europskoj uniji", kazao je u razgovoru s novinarima Brian Hoyt Yee, zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika.
Pomoć jugoistočnoj Europi kako bi postala stabilnija, sigurnija i prosperitetnija te bolje integrirana s ostakom Europe je zajednički cilj Hrvatske i SAD-a, kazao je zamjenik pomoćnice američkog državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja Hoyt Brian Yee, posebice istaknuvši stanje u BiH, političku krizu u Makedoniji i zastoj u dijalogu između Srbije i Kosova kao specifične probleme regije kojima za koje je potrebno hitno ponuditi rješenja.
"Naš cilj koji dijelimo s Hrvatskom jest pomoći ovoj regiji da postane stabilnija, sigurnija i prosperitetnija i bolje intergrirana s ostatkom Europe", kazao je Yee u razgovoru s novinarima, dodavši da to znači rješavanje specifičnih problema - od političke krize u Makedoniji, normalizacije odnosa između Srbije i Kosova, do stanja u BiH koje "pokriva mnoge razne dimenzije", javlja Hina.
Potvrdio je da SAD i EU dijele zabrinutost glede brzine napretka na Balkanu prema većoj stabilnosti i prosperitetu i složio se sa slovačkim premijerom Miroslavom Lajčakom da Europska unija ovoj regiji mora posvetiti puno veću pažnju te naglasio "hitnost" u rješavanju problema u spomenutim zemljama.
Lajčak je prije početka sastanka ministara vanjskih poslova, koji na dnevnom redu imaju raspravu i o stanju u zemljama jugoistočne Europe, oštro ocijenio da "EU postaje sve manje ozbiljan sugovornik kada je riječ o proširenju. Mi smo sa zapadnog Balkana istupili rječju i djelom i sada vidimo posljedice - imamo dvije države koje su pred raspadom i tri koje su u dubokoj političkoj krizi. A razlog je taj što EU nije ispunila svoju lidersku ulogu, kao strana u dijalogu koja treba pružiti perspektivu tim zemljama".
Što se BiH tiče, Hoyt smatra da SAD i EU, uključujući i Hrvatsku, moraju zajedno pomoći izabranim čelnicima da provedu potrebne reforme kako bi zemlja bila funkcionalna, stabilna te kako bi nakon izbora 2018. nova vlada naslijedila bolji politički sustav. Pritom ističe da "nema smisla ići na još jedne nacionalne izbore a da se barem ne pokuša riješiti problem izbornog sustava".
"Mislimo da ima smisla da BiH uvede promjene u izbornom sustavu, promjene koje je međunarodna zajednica identificirala kao pitanja koja treba riješiti prije novih izbora", rekao je Hoyt.
Po njegovim riječima, Daytonski sporazum nije zamišljen kao trajni ustav u BiH, "bez ikakvih promjena".
"Cilj mu je bio zaustaviti rat. Mi smo i dalje vrlo predani Daytonskom sporazumu i konceptu koji je u njega ugrađen - suverenoj državi s neupitnim teritorijalnim integritetom", rekao je Hoyt.
Smatra da bi taj bi koncept trebalo održati, ali i da postoje aspekti koje treba prilagoditi današnjoj realnosti, "uključujući i činjenicu da BiH pokušava ući u EU i da mora ispuniti kriterije".
Strane u BiH, ističe Hoyt, moraju početi raditi na brojnim pitanjima od kojih se mnoga nalaze u samoj srži problema s kojima se suočava BiH.
"Mi mislimo da nije moguće odgovoriti na sva ta pitanja i riješiti probleme u kratko vrijeme. To će potrajati. Moramo pomoći čelnicima BiH da identificiraju te ključne reforme, političke, gospodarske, društvene, kako bi ih riješili svakako prije izbora 2018. A jedan od tih problema je izborni zakon", ponovio je američki dužnosnik.
No, dodaje Hoyt, jedan od problema je i kako javnu administraciju učiniti učinkovitijom.
Nije logično, kaže Hoyt, da jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi ima najveću javnu upravu per capita, ili više ministarstva za istu namjenu.
"Vjerujemo da ne samo da je nužno već da je i moguće riješiti pitanja poput izbornog sustava, donošenja odluka i učinkovitosti javne uprave. Mi, SAD, Hrvatska i EU moramo raditi sa stranama u BiH", istaknuo je Hoyt.
Što se tiče federalizacije, Hoyt ističe da je "cilj SAD-a, a mislim i Bruxellesa, da BiH postane država koja će moći pristupiti Europskoj uniji".
"Ne želim zagovarati bilo koji sustav vladanja, propisivati kako bi se to trebalo dogoditi. O tome trebaju odlučiti građani i izabrani čelnici. Mi možemo ponuditi naše iskustvo o kojem možemo razgovarati", kazao je Hoyt. Smatra da Europska unija vrlo dobro zna što zemlja treba učiniti da bi se kvalificirala za članstvo.
Kao veliki problem u BiH ističe korupciju koja je, kako je kazao, "jedna od najgorih u Europi". Također upozorava da državne tvrtke trebaju puno više pridonositi gospodarstvu te se trebaju restrukturirati kako bi bile ne samo održive već i profitabilnije.
Govoreći o ulozi SAD-a i EU-a, opetovano je istaknuo da oboje moraju "prije svega biti voljni pozabaviti se pitanjima koja leže u samoj srži problema, a ne se baviti samo simptomima".
"I te probleme moramo hitno rješavati. Ako smo zabrinuti za stabilnosti i sigurnost, onda tom problemu ne možemo pristupati na način da ih možemo vječno tolerirati", poručio je Hoyt.
Osvrnuvši se na optužbe iz Rusije da SAD i EU pokušavaju na jugoistoku Europe stvoriti "Veliku Albaniju", kazao je da se radi o propagandi koju šire "zloćudni izvori" koji rade protiv protiv onoga što Unija i SAD žele postići.
"Te zloćudne sile, vlade, žele Europu koja je slaba, koja je energetski ovisna o Rusiji", kazao je Hoyt.
Hoyt tvrdi da te zloćudne sile znaju da se zemlje regije žele približiti Europi, euroatlantskim institucijama.
Bilo da se radi o Rusiji ili drugim zemljama, one znaju da je jedini način da zaustave taj proces širenje dezinformacija i laži, ili, što je još gore, direktno intervenirajući, kao što smo vidjeli da je Rusija učinila 20124. u Ukrajini i nedavno u Crnoj Gori, dodaje Hoyt.
"Rusija i drugi će i dalje nastojati spriječiti integraciju Europe", kazao je Hoyt koji je uvjeren da se zemlje poput BiH, Makedonije i ostalih mogu "najbolje zaštititi tako da provedu reforme".
Za američku politiku prema ovom dijelu Europe, bez obzira na promjene u Bijeloj kući, tvrdi da je "dosljedna" i utemeljena na američkim interesima.
"Ne vidim nikakve pokušaje da bi se to moglo promijeniti. Ostajemo privrženi NATO-u i europskoj sigurnosti", zaključio je Hoyt.