“Pomirišete li naranču ili limun ovdje, odmah ćete vidjeti da su domaći proizvodi, za razliku onih uvoznih u trgovinama koje možete odmah baciti”, govori za Večernji list Tomo Martinović, jedan od prodavača na tržnici u Mostaru, od kojih smo pokušali doznati informaciju o tomu koliko građani Mostara i okolice kupuju na tržnici te osjeća li se i dalje kriza.
Iako su proizvodi na tržnici dosta kvalitetni, njihova prodaja je loša jer prema iskustvima prodavača, ljudi jednostavno nemaju novca.
“Nisam nezadovoljan prodajom, ali od ovoga se ne može živjeti. Imam malo mirovine pa mi je ovo više hobi i neka dodatna zarada”, naglasio je Martinović. Generalno, prodaja ide loše, prodavači nastoje privući kupce na razne načine i cijene svode na minimum.
Po nekoliko artikala
Kupci su većinom umirovljenici koji zbog niskih mirovina ne kupuju velike količine, većinom to budu po dva ili tri artikla.
“Kupila sam dva luka, nekoliko paprika i patlidžana, samo ono što mi je potrebno za ručak”, kazala je umirovljenica Kata. Inače, u kontekstu prodaje na mostarskoj tržnici, ali i drugim tržnicama diljem Bosne i Hercegovine, primjetno je kako loša ekonomska situacija utječe na kupovnu moć građana, koji, pokazuju podaci s terena, kupuju manje. Svemu tomu doprinosi i rast ostalih troškova života zbog čega je potrošačka košarica porasla do te razine da se pazi kako se troši. Visoke cijene mogu se izbjeći kupnjom sezonskog voća i povrća. Jedan stručak šparoga sada košta 1 KM, dok kilogram jagoda, čija sezona tek slijedi, košta 10 KM, što je iznenadilo mnoge kupce.
Ipak, unatoč općenito nezahvalnoj ekonomskoj situaciji, postoje i svijetli primjeri u kojima prodaja određenih artikala raste. Budući da je korizmeno vrijeme, porasla je prodaja ribe i zelja.
“Inače sam student, ali u slobodno vrijeme pomažem ocu u ribarnici. Primijetio sam da je prodaja malo veća u odnosu na ostatak godine te da ljudi baš i ne kupuju ribu. Najviše prodajemo pastrvu i srdele”, kazao je Dragan Ćorić, jedan od prodavača na mostarskoj tržnici. Isto tako zbog nadolazećeg blagdana može se primijetiti da je veća prodaja jaja, pri čemu se cijene kreću se od dvadeset do trideset feninga.
Jedan od kupaca istaknuo je kako cijena nije visoka s obzirom na to koliko treba truda oko njega.
Blagdanske dekoracije
Za razliku od prodaje jaja, prodaja uskrsnih dekoracija veoma je loša zbog toga što se prodaju samo tri dana prije Uskrsa, za razliku od božićnog programa koji se prodaje mjesec dana prije.
“Radim ovaj posao već 30 godina. Prodaja nije loša samo ove godine nego i inače”, kazala je jedna od prodavačica na tržnici, dodavši da je prodaja cvijeća jako dobra zbog toga što su i cijene pristupačnije u odnosu na sjemenarne gdje je, primjerice, cijena karanfila 3 KM, a na tržnici 2 marke.•