Kroz ljudski mozak 'prođe' između 12.000 i 50.000 misli na dan, ovisno o tome čime se bavite i koliko inače promišljate o stvarima. Mi zapravo najčešće nismo ni svjesni za što je naš um sve sposoban, pa vrijedi podsjetiti na neke činjenice u kojima će se neki možda i pronaći, piše 24sata.hr.
Zaboravljivost je znak visoke inteligencije
Dobra memorija često se cijeni kao jedna od najvažnijih osobina, no znanstvenici su ustvrdili da je zaboravljanje jednako važno kao i pamćenje. Zaborav je, zapravo, način na koji stvaramo 'prostor' za relevantne informacije koje moramo zapamtiti, te sprječava preopterećenost mozga i pretrpavanje nebitnim informacijama.
Odbijanje osjećamo kao i fizičku bol
Neuroznanstvenici su otkrili da odbijanje boli jednako kao i fizička bol. Psihička i fizička bol su vrlo slične i kod obje se oslobađaju slični kemijski spojevi koji djeluju analgetski, odnosno ublažavaju bol.
Crveno-zelena i plavo-žuta boja postoje
Boja koju dobijemo kad pomiješamo crvenu i zelenu nije smeđa, kako se to ponekad čini, već jedna posebna boja. Jednako je i s kombinacijom plavo-žute: nisu sve nijanse te kombinacije zelena boja, no mi te boje ne vidimo. Jednostavno, čovjekova percepcija boja ima određena ograničenja, i te boje ne možemo vidjeti, pa tako ni zamisliti.
Stabilnost u životu vas uspavljuje
Ako ste u životu često izloženi nestabilnim uvjetima, nemojte se previše žaliti. Naime, takve nas situacije čine bojim ljudima. Znanstvenici su utvrdili da ljudi koji su stalno u okvirima 'zone sigurnosti' ne uče i ne napreduju, za razliku od onih koji se stalno prilagođavaju promjenama.
Možemo se sjetiti samo 3 ili 4 stvari odjednom
Znanstveno je dokazano da možemo zapamtiti samo tri do četiri stvari odjednom, a tako ih se i prisjećamo. Zato nije čudno da pola zaboravite ako radite dugački popis obaveza ili stvari koje treba donijeti iz trgovine. Umjesto toga, grupirajte obaveze i zapisujte ih i pamtite po tri ili četiri 'u paketu'.
Ono zbog čega brinemo, gotovo se nikad ni ne dogodi
"Što ako nisam ugasila peglu, izgorjet će stan", "Što ako sam zaboravio zaključati automobil, ukrast će ga netko?" E pa, imajte na umu da se čak 85 posto negativnih stvari koje zamislimo nikada ne dogodi. Naravno, ne znamo koje su to negativne misli koje će se na kraju i ostvariti, no ne treba se prepuštati brigama i paničarenju.
Što smo sretniji, to manje spavamo
Što ste sretniji i zadovoljniji životom, to vam je manje sna potrebno da bi se um i organizam 'resetirali'. S druge strane, tuga povećava potrebu za snom, jer san pomaže da se odmaknemo od problema i budemo sposobniji suočiti se s njima u potrazi za rješenjima.
Jake emocije mogu stvoriti lažne uspomene
Pamćenje je krhkije nego što mislite i vrlo je podložno 'greškama'. Neke emocije mogu izazvati lažno sjećanje. Na primjer, jedno je istraživanje pokazalo da čak 25 posto ispitanika koji vjeruju da su se kao dijete izgubili u trgovačkom centru, to iskustvo nije nikada uopće doživjelo.
Naše fobije mogu biti sjećanja predaka
Uspomene, pa i fobije, mogu se prenositi putem gena. Ako imate neki strah koji si ne možete objasniti događajima iz svog života, moguće je da je riječ o sjećanjima vaših predaka.
Umorni ljudi su iskreniji
Kad smo fizički umorni, ne možemo paziti na riječi. To je posve normalno i jedan od razloga zbog kojih su ljudi skloni velikim priznanjima u kasnijim večernjim satima, kao i činjenice da češće lažemo tijekom poslijepodneva, dok još imamo energije za 'muljanje'. Dakle, ako nastojite sačuvati neku tajnu, izbjegavajte ćakulanje s prijateljima u kasnim večernjim satima.
Trošenje novca na druge čini nas sretnijima
Trošenje novca podjednako je važno kao i zarađivanje, pogotovo trošenje novca na druge. To ponekad može imati i pozitivniji učinak na nas nego kad kupujemo nešto sebi, no ne bismo, naravno, trebali zaboraviti ni na to zadovoljstvo.
Najviše stresa nam se događa u 18. i 33. godini života
Prema nekim istraživanjima, najstresnije životno razdoblje je ono između 18 i 33 godine. Nakon toga pada razina stresa na koju se ljudi žale, s tim da treba naglasiti: Žene u prosjeku prijavljuju veću razinu stresa.
Oni koji bolje lažu znaju bolje prepoznati laž
Oni koji dobro lažu, puno lakše će i otkriti druge u lažima, tvrde neuroznanstvenici i psiholozi. Pretpostavlja se da je to zato što su u stanju razmišljati slično kao onaj koji im laže.
Ljubav prepoznamo za 4 minute
Točnije, da bismo osjetili privlači li nas netko, treba nam između 90 sekundi i 4 minute i to nema gotovo nikakve veze sa sadržajem razgovora. Odgovor je prvenstveno u govoru tijela i boji glasa, dok sadržaj razgovora na to utječe oko 7 posto, procijenili su neuroznanstvenici.
Gotovo svi imamo 'fantoma' u džepu
Oko 90 posto ljudi pati od fantomskih vibracija, odnosno lažnog osjećaja da nam zvoni (vibrira) telefon i onda kad to nije tako, pa čak i kad ga nemamo u džepu ili uz tijelo, da bismo to mogli osjetiti, piše portal Brightside.