Muškarci su sredinom 2020. činili 48,6 posto stanovništva u Hrvatskoj, a podaci pokazuju da udio muškaraca u obrazovanju pada kako raste stupanj obrazovanja, kao i da se više iseljavaju, ali i putuju, objavio je Državni zavod za statistiku.
Statističke podatke DZS objavio je povodom Međunarodnog dana muškaraca, koji se obilježava 19. studenog kako bi se stavio fokus na zdravlje muškaraca, promicanje ravnopravnosti te kako bi se isticale pozitivne muške uloge.
Luka najčešće ime novorođenih u 2020.
DZS navodi da je tijekom 2020. živorođeno 35.845 djece u Hrvatskoj, a od toga su 51,3 posto bili dječaci. Među njima je najviše mališana dobilo ime Luka. U pet najčešćih imena za dječake u 2020. ušli su i David, Jakov, Ivan i Petar.
Prema procjeni sredinom 2020., u Hrvatskoj su muškarci činili 48,6 posto stanovništva. Prosječna starost muškaraca u toj godini iznosila je 42 godine, a očekivano trajanje života pri rođenju za muškarce u 2020. iznosilo je 74,7 godina.
S višim stupnjem obrazovanja broj muškaraca opada
U skladu s većim brojem dječaka pri rođenju, u ukupnom broju učenika osnovnih škola više je učenika nego učenica. Na početku školske godine 2020./2021. činili su 51,2 posto djece koja su pohađala osnovne škole.
No, kako muškarci kreću u iduće etape obrazovanja, njihov udio opada. Tako su učenici na početku prošle školske godine činili 49,9 posto svih učenika srednjih škola, a udio muškaraca na stručnim i sveučilišnim studijima još je niži. Naime, studenti su činili 42,7 posto upisanih u akademskoj godini 2020./2021.
“Čini se da pripadnici muške populacije, proporcionalno godinama života i u usporedbi s brojem ženskih polaznika, čine malobrojniju skupinu u obrazovnim institucijama”, zaključuje DZS.
Kod mame i tate do 34. godine
Također, muškarci kasnije stupaju u brak i napuštaju roditeljsko kućanstvo nego žene. Prosječna dob u kojoj muškarci napuštaju roditeljsko kućanstvo u 2020. bila je 34 godina, što je tri godine kasnije nego kad to čine žene, sa 30,9 godina .
U 2020. godini prosječna starost ženika pri sklapanju prvog braka iznosila je 31,6 godina, dok su žene sudbonosno ''da'' izrekle u prosjeku s 29,1 godinom.
Muškarci u kućanstvu s djecom imaju veću stopu zaposlenosti, navodi DZS te dodaje da unatoč promjenama u zaposlenosti žena i muškaraca, neka zanimanja i dalje nose “muški predznak”.
Djelatnosti s najvišim udjelom muškaraca u 2020. jesu građevinarstvo (u kojem su muškarci 90 posto zaposlenika), rudarstvo i vađenje (87,5mposto) i opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (78,8 posto).
Zanimljivo je što stopa zaposlenosti muškaraca varira s obzirom na to žive li u kućanstvu s djecom ili ne. Tako su oni koji su živjeli s djecom u 2020. imali stopu zaposlenosti od 89,0 posto, dok su oni koji su živjeli u kućanstvima bez djece imali stopu zaposlenosti od 74,2 posto.
Muškarci više poslovno putuju, češće sele u inozemstvo
Brojke iz pretkoronske 2019. godine, u kojoj je ostvareno 837 tisuća poslovnih višednevnih putovanja, pokazuju da su muškarci su ostvarili čak 70 posto takve vrste putovanja.
Pritom su u prosjeku ostvarili 4,5 noćenja po putovanju. I kod poslovnih putovanja na jedan dan muškarci su u prednosti.
Naime, ostvarili su 595 tisuća poslovnih jednodnevnih putovanja, što ponovno čini 70 posto svih poslovnih jednodnevnih putovanja. Većina putovanja, točnije njih 80 posto, bila je ostvarena u Hrvatskoj, a 20 posto u inozemstvu.
Dio stanovnika odlučio je tijekom 2020. napustiti Hrvatsku i preseliti se u inozemstvo. U toj velikoj životnoj promjeni prednjače muškarci i upravo su oni činili 64,4 posto odseljenih izvan granica Hrvatske.
Na taj se korak muškarci najčešće odlučuju u tridesetima jer je prosjek godina odseljenih muškaraca u inozemstvo u 2020. iznosio 36,2 godine.