Muškarci u BiH ne vole ići ljekaru i ne paze na svoje zdravlje

Istraživanje je provedeno u ambulantama obiteljske medicine u devet domova zdravlja u Sarajevu, te u središnjem Domu zdravlja u Livnu u razdoblju od lipnja do srpnja 2015. godine. Ciljna skupina istraživanja bili su muškarci od 18 do 64 godine iz Sarajeva i Livna koji se javljaju u ambulante porodične medicine. Od 311 anketiranih muškaraca u domovima zdravlja u SŽ-u čak 130 smatra kako su dobrog zdravstvenog stanja, dok samo 18 njih misli kako je njihovo zdravstveno stanje loše. U domu zdravlja Livno od anketiranih 214 muškaraca njih 89 smatra kako je dobrog, a šest muškaraca lošeg zdravstvenog stanja. Zabrinjavajući su sljedeći podaci: Od 311 ispitanih muškaraca u domovima zdravlja SŽ-a njih čak 272 se nikad nije testiralo na spolno prenosive infekcije. U domu zdravlja Livno od ispitanih 214 muškaraca na spolno prenosive bolesti testiralo svega 19 muškaraca. Rezultati istraživanja su pokazali kako muškarci ne idu redovito na preventivne preglede, preglede prostate, niti kolonoskopske preglede. Preventivni pregledi postate, a posebno kolonoskopski pregledi su preporučljivi za muškarce budući da se njima mogu rano dijagnosticirati kancerogene promjene, poručuju zdravstveni radnici.
U patrijarhalnom društvu kao što je Bosna i Hercegovina muškarac se idealizira kao hranitelj porodice, stub održivosti i sigurnosti. Iz tog razloga, čak i kad zdravstveno stanje zahtijeva određene intervencije, muškarac se neće jednostavno odlučiti za posjetu ljekaru jer ne može napustiti posao, smatra da se sa bolešću može izboriti sam. Izostanak brige muškaraca o svom zdravlju u rizik dovodi i žene."U našem su društvu muškarci najčešće ti koji su prvi, alfa muškarci, snažni, robusni, ne može im biti ništa i oni su ti kojima rijetko nešto fali... U pitanju je kulturološka stereotipija koja može dosta da košta" navodi prof. dr. sci. med Aida Pilav, koja se nalazila na čelu istraživačkog tima i koja je u ovom poslu već dugi niz godina. Dodala je kako je povećana i prijevremena smrtnost kod muškaraca mlađih od 65 godina.
I iako muškarce i žene zdravstveni sistem najčešće ne razdvaja, oni imaju različite potrebe i mogućnosti kada je riječ o očuvanju zdravlja, pristupu dijagnostici i pravovremnom otkrivanju i tretiranju različitih oboljenja. "Rezultati ovog istraživanja potvrđuju kako se treba posvetiti uspostavljanju rodno zasnovanog okvira unutar zdravstvenog sektora u FBiH koji će omogućiti razvijanje posebno kreiranih usluga za muškarce i žene shodno njihovim potrebama i životnoj dobi, te kreiranje jasno artikulisane zdravstvene politike koja će biti posvećena muškom zdravlju", navela je dr. Pilav, dodavši kako je izuzetno bitno ustrajavanje na gender senzitivnim politikama koje moraju biti vidljive i u zdravstvenom sektoru. Muškarce, poruka je ovog istraživanja, je stalno potrebno informirati o svim faktorima rizika bitnim za specifično zdravlje, a to se može raditi u okviru kampanja, te konkretnih preventivnih aktivnosti.