Rok za podnošenje kompenzacijskih listi za predstojeće izbore istekao je jučer pa će idućih dana i definitivno biti poznato tko su "kapitalci" iz vodećih stranaka koji vrlo vjerojatno ulaze u entitetske i državni Parlament, piše Večernji list BiH.
Konačne liste 18. kolovoza
Za razliku od redovitih, kompenzacijske liste na samom glasovanju nemaju posebnu ulogu. Raspodjela tih mandata ovisi o rezultatima stranaka u pojedinim izbornim jedinicama gdje su prešle izborni prag, a nisu osvojile redovite mandate. Primjerice, u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH ima stranaka koje nisu osvojile ni jedan redoviti, ali jesu tri ili četiri kompenzacijska mandata.
Za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, koji broji ukupno 42 mjesta, Federaciji BiH pripada sedam kompenzacijskih mandata, a Republici Srpskoj pet. Od 98 mandata u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, između 23 i 27 posto odnosi se na kompenzacijske mandate, a isti je omjer u Narodnoj skupštini RS-a. Kandidati na kompenzacijskim listama nerijetko su osobe za koje je vrlo izgledno da ne bi bile izabrane preko redovitih kandidacijskih lista, ali je strankama važno da oni budu izabrani. Nerijetko je riječ o iskusnim političarima čija uloga u parlamentima može biti itekako važna.
Objava konačnih lista kandidata u službenim glasilima i sredstvima javnog informiranja planirana je za 18. kolovoza i tada će biti poznata sva imena kandidata, uključujući i one na kompenzacijskim listama. Politički subjekti bore se za tri mjesta u Predsjedništvu BiH, 42 mandata u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, 98 mandata u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH te za 81 mandat u Narodnoj skupštini RS-a, kao i u prosjeku po tridesetak mjesta u 10 županijskih parlamenata. Usto, biraju se izravno i predsjednik i dva dopredsjednika RS-a. Predizborna kampanja službeno počinje 2. rujna, odnosno mjesec dana prije održavanja izbora. Međutim, jasno je da su svi politički subjekti uvelike počeli s kampanjom te da će se spomenuti rok čekati samo za početak plaćenog oglašavanja. Društvene mreže već su mjesecima poligon međustranačkih obračuna, a slično je i s medijskim istupima vodećih kandidata i stranaka. Čak se i organiziraju stranačke tribine i skupovi pa je očekivati da će sama završnica kampanje biti vrlo intenzivna i napeta.
Svakodnevne tribine SDA
Svakako je najuzbudljivije na bošnjačkoj političkoj sceni. Iako su se privremeno ujedinile i homogenizirale oko protivljenja nametanju odredbi Izbornog zakona BiH, kojim bi djelomično bila onemogućena majorizacija Hrvata, bošnjačke stranke brzo su se vratile borbi za glasove unutar svog biračkog tijela. SDA gotovo svakodnevno organizira tribine po općinama i gradovima u BiH, s kojih se nerijetko kritiziraju politički protivnici, ali i podižu međunacionalne tenzije. Slično se ponašaju i druge bošnjačke stranke, a primjetno je kako je najveći broj skupova u cilju promocije kandidata oporbe za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića. On se gotovo bez prestanka prepucava preko medija s protukandidatom iz SDA Bakirom Izetbegovićem. Pokušava im parirati i treći bošnjački kandidat Mirsad Hadžikadić, ali bez većeg uspjeha. U predizbornu priču uvučena je i Islamska zajednica BiH koju je lider Naroda i pravde Elmedin Konaković optužio da protežira SDA i Bakira Izetbegovića. Očekivano, Rijaset IZ-a BiH odbacio je ove optužbe.
Kampanja hrvatskih stranaka još nije počela iako će zapravo zbog nemogućnosti političke pluralizacije najveći zadatak hrvatskih političara biti kako potaknuti birače na što veću izlaznost. Nažalost, sve dok su ovakva izborna pravila na snazi izbori će se među Hrvatima svoditi na popis stanovništva. U Republici Srpskoj predizborna se utrka tek zahuktava, a očekivano najveća borba vodit će se među dvjema neslužbenim koalicijama - jedne koju predvodi vladajući SNSD i druge okupljene oko osovine SDS-PDP. Predizborni skupovi još uvijek se organiziraju stidljivo, no i to će se ubrzo sigurno promijeniti. •