Veljača je mjesec poklada ili fašnika tijekom kojega se održavaju popularni maskenbali i karnevali. Mjesec je to u kojem svatko od nas može na dan ili dva biti netko drugi pod krinkom i veseliti se dolasku proljeća.
Poklade su svečano razdoblje u vremenu prije korizme, kada se priređuju povorke maškara, kostimirani plesovi... Kad je riječ o pokladama, osim riječi "karneval", spominju se još i nazivi mesopust, poklade i fašnik. Sama riječ "fašnik" dolazi od njemačke riječi "fastnacht", značenja "noć posta".
Običaji tijekom poklada ili fašnika vezani su uz mjesta, regije i lokalne rituale.
Pokladni ophodnici također se nazivaju raznovrsnim nazivima, poput maškara, mačkara, fašenka, pusta, dida, pesnika i drugih, koji se razlikuju od mjesta do mjesta, kao i skupina poput zvončara, baba, pokladara, maškura i drugih, a pokladni nazivi ponekad označavaju nekoliko pojmova. Karnevalske svečanosti obično uključuju maskirane povorke i plesove, bakljade, vatromete, obasipanje cvijećem, konfetima i korijandolima te na kraju svečano spaljivanje ili pokapanje velike lutke, personifikacije "princa karnevala".
Najvjerojatnije se razvio iz rimskih bakanalija, luperkalija i saturnalija, ali je utemeljen i na magijskom vjerovanju u tjeranje zlih sila, kao i protjerivanje zime. Ima i socijalno značenje jer se kroz lakrdijašenje često očituje i društvena kritika.
Za sam naziv karneval postoji nekoliko tumačenja - može mu izvor biti u latinskom pokladnom uzviku: "Carne vale!", što znači: "Zbogom, meso!" ili u latinskom izrazu "carrus navalis", što znači "lađa na kolima", koja se nekada vozila po središnjoj Europi u pokladnim povorkama.
U pokladama, karnevalu, uočljiv je lik karnevala koji je u naše krajeve stigao iz zapadnoeuropskih zemalja. To je figura izrađena od slame, otpadaka, staroga odijela, a naziva se Karneval, Krnjo (Dalmacija), Pust (Istra i Primorje) i slično. Tu figuru sudionici karnevala tradicionalno spaljuju kao dežurnog krivca za sve probleme i nedaće u godini koja je iza nas.
Zbog spaljivanja Krnje u Kaštelima 13. veljače podigla se bura u susjedstvu. Naime, Kaštelani su tog dana održali tradicionalni, 211. donjokaštelanski krnjeval. Kako već ide po običaju, na kraju karnevalske povorke pali se Krnjo koji je kriv za sve prošlogodišnje nedaće. Prema Kaštelanima, to su ove godine bili srpski predsjednik Aleksandar Vučić i ruski predsjednik Vladimir Putin. Nije se dugo čekalo na reakciju iz susjedne Srbije. Predsjednik Vučić je dan poslije sudjelovao na jednom prikazu naoružanja i vojne opreme Srpske vojske u Nišu, gdje je, uz sve srpske aktualnosti, prokomentirao i taj događaj u Kaštelima.
- Kod njih je tradicionalno da spaljuju. Ja neću da vam kukam zbog toga. Da smo mi to, ne daj Bože, uradili, cijela Europa bi nam se na leđa nakačila. To su vam ti dvojni standardi, ništa posebno. Kad znam da su mi spaljivali kuće, sitnica je da zapale i lutku. Želim im uspjeh, sve što mogu spaliti su lutke. Neka ih, neka spaljuju lutke, neka se igraju - kazao je Vučić. Odmah nakon Vučića poklade u Kaštelima komentirao je i srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić. On je također osudio paljenje lutke s likom srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića na karnevalu i uputio prosvjednu notu Veleposlanstvu RH u Beogradu, priopćeno je iz Dačićeva Ureda.
- Najoštrije osuđujem incident koji se dogodio 13. veljače 2024. godine tijekom tradicionalne karnevalske povorke u naselju Kaštel Stari u Republici Hrvatskoj - naveo je Dačić. Prema njegovoj ocjeni, spaljivanje lutke s likom predsjednika Srbije predstavlja "apsolutno neprihvatljiv čin", koji je u potpunoj suprotnosti sa zajednički izraženim opredjeljenjem za punu normalizaciju odnosa i unaprjeđenje sveobuhvatne suradnje dviju država. - Ovim skandaloznim činom širenja mržnje šalje se poruka koja ni na koji način ne doprinosi jačanju dobrosusjedskih odnosa, miru i stabilnosti u regiji te izravno i ozbiljno narušava odnose dviju zemalja - poručio je Dačić.
Nisu Aleksandar Vučić i Vladimir Putin jedini predsjednici, političari ili javne osobe čije su se lutke spaljivale i još uvijek spaljuju na karnevalima.
Primjerice, 2011. godine na Mašogradskim maškarama u Kaštel Sućurcu spaljena je lutka tadašnjeg predsjednika Hrvatske dr. Ive Josipovića, kojeg su odjenuli u srpsku narodnu nošnju i stavili mu šajkaču na glavu s bedžom "PravDa". U Sinju je 2012. spaljen EU, u Omišu Kukuriku koalicija, a makarski Krnjo zvao se Bez vitra, aludirajući na Sanaderovo krstarenje. Kaštelani su također zapalili Božu Petrova, a gorjeli su i Zoran Milanović, Jadranka Antonjeta u liku premijerke Kosor, Željko Kerum i Nevenka Bečić. Krnje su diljem Dalmacije bili i Slavko Linić i Željko Jovanović, a u zemlji je paljen i Stjepan Mesić dok je bio predsjednik. Sinjani su zapalili "ličkog medvida" koji je simbolizirao Darka Milinovića.
Predsjednik Zoran Milanović poslužio je u Brodarici u Šibeniku na pokladnoj povorci 2020. godine kao Krnje, dežurni krivac za sve te je spaljen na lomači u društvu Josipa Broza Tita. Također, 2020. na maškarama u Kaštel Starom kao Krnju okupljene maškare spalile su bivšu predsjednicu Republike Hrvatske Kolindu Grabar-Kitarović. Kad je riječ o BiH, 2019. godine spaljena je lutka s likom Željka Komšića, a prije njega također su spaljivane lutke političara i javnih osoba, poput Martine Mlinarević Sopte i drugih.
Iako je i prije bilo kojekakvih reakcija, riječ je ipak o narodnom običaju koji se godinama prakticira i do sada još nitko nije uputio državnu notu zbog toga i dizao tenzije do neizdržljivosti.
Jel im to opravdanje? Ni jedan zdrav um to ne radi.