Nakon niza bilateralnih susreta čelnika vodeće hrvatske i bošnjačke stranke Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića te njihovih pojedinačnih razgovora s američkim veleposlanikom u BiH Ericom Nelsonom i voditeljem Izaslanstva EU-a Johannom Sattlerom, uslijedio je i zajednički sastanak svih ovih aktera, piše Večernji list BiH.
O čemu će se razgovarati
Kako doznaje Večernjak, Čović i Izetbegović, uz najbliže stranačke suradnike, sastali su se jučer s Nelsonom i Sattlerom. Ovaj sastanak zapravo je već ranije najavljen i potpuno je očekivan. Glavna tema novog kruga razgovora bila je reforma izbornog zakonodavstva. Europska unija, pa i SAD, podržava što brži ulazak u ovaj proces, a to je intencija i hrvatske strane, koja ne želi dočekati još jednu izbornu godinu uz postojeća rješenja koja omogućavaju majorizaciju Hrvata. S druge strane, bošnjačke stranke, pa i SDA, nerado ulaze u ovaj proces iako su svjesne da je neminovan. U toj situaciji pokušali su nametnuti i neke druge, za njih, važnije političke procese.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović prošlog je tjedna najavio da će, prije otpočinjanja novog kruga razgovora, veleposlanicima Nelsonu i Stattleru predati prijedloge hrvatske strane za izmjene Izbornog zakona kako bi oni bili potpuno upoznati što Hrvati predlažu kao konkretna rješenja i zbog čega. Još ranije su ti prijedlozi prezentirani bošnjačkoj strani, odnosno SDA i Bakiru Izetbegoviću. Upravo na jučerašnjem sastanku, kako doznajemo, razgovaralo se o konkretnim prijedlozima i rješenjima koja bi trebalo uputiti u parlamentarnu proceduru. Politički trenutak za početak pregovora, po nekima, nije dobar jer se lokalni izbori u nekoliko općina i gradova ponavljaju, a mnogo je kontroverzi i oko provedbe izbora u Gradu Mostaru, pa i oko uspostave lokalne vlasti. Na dan najavljenog sastanka u Mostaru je nastavljena sjednica Gradskog vijeća na kojoj se očekivao izbor gradonačelnika, ali je sjednica prekinuta i nastavlja se u petak. To je podiglopolitičke tenzije, ali jednako tako svi ovi problemi pokazuju koliko je zapravo nužno žurno pristupiti reformi Izbornog zakona. Svjesni su toga i ključni akteri u međunarodnoj zajednici pa su se odmah nakon ulaska u neizbornu 2021. godinu okrenuli intenziviranju komunikacije s domaćim političarima i poticanju konkretnih pregovora.
Europski put i dugoročna stabilnost BiH nemogući su bez izborne reforme jer je postojeći Izborni zakon kompromitiran praksom iz ranijih godina, ali i sudskim presudama kojima su pojedine odredbe tog zakona stavljene izvan snage. S bošnjačke strane će, sasvim izvjesno, i dalje biti inzistiranja da se u reformu Izbornog zakona ugrade i neka druga rješenja koja se ne tiču legitimnog nacionalnog predstavljanja. Uostalom, teško je vjerovati da će SDA pristati na rješenje koje ne bi uključivalo potporu nekih drugih bošnjačkih stranaka, a kako eventualni dogovor s HDZ-om ne bi bio u bošnjačkoj javnosti spinovan kao “nacionalna izdaja Bosne i Bošnjaka”. Zato je uloga međunarodnih posrednika iznimno važna, jer svojim autoritetom mogu spriječiti ovakve spinove, kakvih će u Sarajevu sigurno biti.
Zajedničke točke
Red poteza u izbornoj reformi vrlo je jednostavan i jasan. Prvi korak svakako je nalaženje zajedničkih točaka u stavovima i prijedlozima koje iznose obje strane.
Potom bi trebalo uslijediti njihovo definiranje kroz konkretne zakonske prijedloge, dok treća faza uključuje slanje dokumenta u parlamentarnu proceduru i osiguranje potpore drugih stranaka za usvajanje reformiranog Izbornog zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH. Cijeli ovaj proces trebalo bi okončati u idućih nekoliko mjeseci kako bi usvojeni zakon stupio na snagu prije ulaska u novu izbornu godinu. •