Bosna i Hercegovina pooštrava propise o pranju novca i financiranju terorističkih aktivnosti. Prema prijedlogu Vijeća ministara, Financijsko-obavještajno odjeljenje SIPA-e imat će znatno veće ovlasti u kontroli i suzbijanju pranja novca i financiranju terorizma, što je jedan od najvećih globalnih izazova.
Mnogo je novina koje donosi novi prijedlog državnog zakona, a jedna od važnijih je što će svi notari u BiH ubuduće morati informirati spomenuti SIPA-in odjel o svakom sklopljenom kupoprodajnom ugovoru vrijednijem od 30.000 KM. Na taj način će svi sumnjivi ugovorni aranžmani biti provjereni i spriječeni eventualni pokušaji da se i na taj način opere novac ili usmjere sredstva u financiranje terorističkih aktivnosti.
Ta obveza notara se ne odnosi samo na ugovore o prometu nekretnina, već i na svaki ovjereni ugovor o pozajmicama koji premašuje propisani iznos.
Rigorozne kazne
Uvode se i novi kontrolni mehanizmi financijskih transakcija, a za one koji ne budu provodili zakon, bit će predviđene novčane kazne i do 200 tisuća maraka. Osigurava se i bolja pokrivenost korespodentnog bankarstva, a posebna pozornost posvetit će se riziku od pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti koji proizlazi iz primjene novih tehnoloških dostignuća koja omogućavaju anonimnost klijenta. Ovdje se prvenstveno misli na elektroničko bankarstvo, upotrebu bankomata i telefonsko, odnosno mobilno bankarstvo.
Političke osobe
Po prvi put se u zakonskim dokumentima koji se odnose na suzbijanje pranja novca i financiranje terorističke aktivnosti posebno tretiraju “politički i javno eksponirane osobe”. To su sve one osobe kojima je povjerena istaknuta javna dužnost u prethodnih godinu dana, uključujući najbliže članove obitelji i bliže suradnike. Uz dužnosnike najviših državnih i entitetskih institucija, kao što su predsjednici, ministri, zastupnici i gradonačelnici, u ovu kategoriju ulaze i visoki stranački dužnosnici, suci, tužitelji, guverner i viceguverneri Centralne banke BiH, diplomatski predstavnici i najviši vojni dužnosnici, kao i članovi upravnih i nadzornih odbora i direktori poduzeća u većinskom državnom vlasništvu.
Zakon tretira i strane javno eksponirane osobe. Za sve njih će se prilikom transakcija provoditi “procedura pojačane identifikacije i praćenja klijenta”. U praksi će to značiti prikupljanje podataka o izvoru sredstava i imovine koja je ili će biti predmet poslovnog odnosa ili transakcije iz dokumentacije koju je priložio klijent.