Na ovogodišnjem šestom po redu Sajmu ćuptera, koji se održava danas u Tepčićima kod Čitluka, sa svojim proizvodima predstavit će se 13 izlagača iz Hrvatske i BiH.
- Na ovogodišnjem sajmu sudjelovat će izlagači iz BiH i Hrvatske. Imamo izlagače iz Vrgorca koji izlažu već treću godinu za redom. Vrgorac je 2019. godine registrirao svoj ćupter, ali izgledom i recepturom nije kao hercegovački. Najviše izlagača ima s područja Brotnja - istaknuo je predsjednik Društva ''Ante'' Mario Doko dodavši kako će svoj štand na sajmu imati Udruga roditelja i prijatelja djece s posebnim potrebama ''Susret'' iz Čitluka.
Naglasio je kako je ćupter unikatan i jedinstven proizvod u svijetu.
- Poslastica o kojoj se puno ne zna. Naše bake su pravile ćupter kako bi imali nešto slatko za velike blagdane, najčešće za Božić. Uzimale su sok od grožđa koji se ocijedi i odmah ga kuhale te u tu smjesu dodavale brašno ili griz. To je se miješalo i kuhalo do određene gustoće želatine, nakon toga se izlijevalo u plitke tanjure gdje je se sušilo 10 do 15 dana - pojasnio je Doko.
Po njegovim riječima hercegovački ćupter dobio je svoj zaštitni znak i priznanje izvorne kvalitete (ZOGP).
- Ovo je od velike važnosti za sve proizvođače. Htjeli smo ćupter izvući iz zaborava. To je bio prvobitan cilj i to smo napravili. Sami znak i značka koju smo uspjeli dobiti povećavaju cijenu ali i kvalitetu ćutera. Svaki proizvođač mora proizvod poslati u Agenciju za hranu u Sarajevo da se proizvod ispita jer smo ga zaštitili isključivo na tom da bijeli ćupter sadrži 70 posto žilavke, a crni 70 posto blatine i da mora sadržavati brašno ili griz. Na osnovu toga se dobiva certifikat ili značka koja se lijepi na proizvod – naglasio je.
Prošlogodišnja sajamska cijena ćuptera je bila 7 maraka, a ista će cijena biti i ove godine.
- Ćupter se po Međugorju prodavao i po 10 marka. S ovim certifikatom koji smo dobili, uz lijepo pakiranje i ambalažu cijena može ići još gore – istaknuo je Doko. Rekao je kako je spomenuta slastica prepoznatljiva na tržištu.
- U blizini smo Međugorja. Stranci su oduševljeni ćupterom. Njima je nemoguće zamisliti da ima neki slatkiš bez ikakvih aditiva. Receptura je sama po sebi posebna, nema ograničenog roka trajanja što duže stoji on je bolji. Sličan je medu. Ćupter je prihvatljiv svima, čak i dijabetičarima - naglasio je Doko.
Što se tiče samog Sajma ćuptera Doko je naveo kako se stručni žiri na ovogodišnjem sajmu sastoji od enologa, tehnologa i običnih ljudi.
- Žiri ima pet članova koji imaju dvanaest parametara. Ocjenjuje se okus, izgled, tvrdoća, slatkoća i prozračnosti. Pobjednik je onaj tko skupi najviše bodova. Svake godine proglasimo prvo, drugo i treće mjesto. Vlasnici najboljih ćuptera dobiti će pladanjeve u obliku ćuptera od hrasta - zaključio je Doko.
Osim natjecateljskog, sajam je i prodajnog, duhovnog i kulturno-zabavnog karaktera, a odvija se u organizaciji Društva ''Sv. Ante'' Tepčići - Čitluk.