Dolazak najviših europskih dužnosnika na jučerašnji summit Berlinskog procesa u Tirani, prvi koji se održava u nečlanici Unije, sugerira da problem zapadnog Balkana i potrebe njegove ubrzane integracije u Europsku uniju, unatoč još jednom ratu što je izbio u europskom susjedstvu, ostaje visoko na europskoj agendi. U Tiranu su jučer, uz čelnike zapadnobalkanskih zemalja koje žele postati članice Europske unije, stigli njemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron, kao i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. Hrvatsku je na summitu zastupao premijer Andrej Plenković. Berlinski proces pokrenula je tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel 2014. u cilju brže integracije zapadnobalkanskih zemalja u EU, što je bio njemački odgovor na geopolitičku krizu zbog ruske aneksije Krima i invazije na Ukrajinu, čime je Njemačka pokušala smanjiti utjecaj Rusije na zapadnom Balkanu. Međutim, pompozno predstavljena inicijativa dosad je dala mršave rezultate, a predsjednica Europske komisije najavila je u Tirani da je Unija spremna zapadnobalkanskim ekonomijama ponuditi pristup zajedničkom europskom tržištu, za što su nužne reforme i zajedničko regionalno tržište, kao i novi investicijski paket EU – novi plan rasta – koji ima potencijal udvostručiti ekonomije zapadnobalkanskih zemalja u sljedećih deset godina. Ti su prijedlozi u skladu s francusko-njemačkim planom faznog proširenja EU kroz različite stupnjeve članstva, čime se osigurava integracija na različitim područjima. Fazno proširenje, koje će omogućiti da buduće članice sudjeluju u pojedinim europskim politikama i prije formalnog pristupanja, zasigurno je bilo i jedna od glavnih tema summita.
Domaćin summita i albanski premijer Edi Rama, međutim, skeptičan je prema najavama proširenja EU do 2030. godine, rekavši u intervjuu Euractivu da sadašnji čelnici europskih institucija ne mogu davati takva obećanja s obzirom na to da već sljedeće godine, nakon europskih izbora, većina njih neće više biti na tim pozicijama, a ne vjeruje i da će se Ukrajina i Moldavija pridružiti Uniji prije zapadnobalkanskih zemalja.
Iako je sastanak u Tirani bio prvi sastanak europskih i balkanskih čelnika nakon nedavnog oružanog incidenta na sjeveru Kosova, koji još nije dobio svoj politički epilog, to pitanje nije bilo tema formalnog dijela sastanka, ali je o terorističkom incidentu u Banjskoj i stabilizaciji situacije u regiji sigurno bilo riječi u neformalnim razgovorima koji su se odvijali u Tirani. Osim pogoršanja odnosa Beograda i Prištine, kao i slijepe ulice u koju je zapao dijalog Srbije i Kosova – zbog čega se u pojedinim europskim zemljama i Bruxellesu sve više govori o radikalnoj promjeni pristupa pri rješavanju tog problema – europski čelnici sigurno nisu bili zadovoljni ni razvojem situacije u Crnoj Gori, gdje se nekoliko mjeseci nakon parlamentarnih izbora i pobjede formalno proeuropske opcije najavljuje ulazak prosrpskih i proruskih radikala iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) u buduću vladajuću koaliciju. Riječ je o radikalnom zaokretu u odnosu na izborna obećanja pobjedničke stranke Europa sada crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića i mandatara Milojka Spajića, s obzirom na to da čelnik ZBCG-a Andrija Mandić, inače četnički vojvoda, ima sasvim druge prioritete: izlazak Crne Gore iz NATO-a, opoziv priznanja Kosova, približavanje Rusiji i ukidanje sankcija što ih je Podgorica uvela Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.