Zbog neuređenosti internetskog svijeta u BiH, niz je lažnih i neprovjerenih informacija, kleveta, namjernih dezinformatora, pa i onih koji nisu svjesni kako je sve što se objavi javno, uistinu javno i da može doživjeti veliki publicitet u javnosti. U posljednje vrijeme na poboljšanju situacije, odnosno pobijanju laži, a guranju istine na površinu, rade ljudi s portala Raskrinkavanje.ba. Uhvatili su se koštac s problemom, stoga smo o tome porazgovarali s Emirom Zulejhićem iz ovoga vrijednog tima.
Koliko su lažne vijesti problem u BiH danas?
- Lažne vijesti i lažni mediji su problem u Bosni i Hercegovini barem u istoj mjeri u kojoj su problem i u ostalim državama. Došlo je do velikog porasta potpuno lažnih medija s jedne strane, dok je, istodobno, zahvaljujući društvenim mrežama, dio narativa koji je bio ograničen na opskurne dijelove interneta, kao što su teorije zavjere, pseudoznanost i slične pojave, stekao vidljivost koju ranije nije imao. Mi, nažalost, nismo iznimka od toga.
Kako reagirati na takvu pojavu i kako se boriti protiv lažnih medija?
- Jedan način je ovaj kako radi Raskrinkavanje, kontinuiranom kontrolom i raskrinkavanjem svake pojedinačne lažne vijesti koju identificiramo. Naš cilj je istodobno pokušati obrazovati i čitatelje, uputiti im na što trebaju obratiti pozornost prilikom čitanja vijesti i doprinijeti podizanju razine medijske pismenosti koja je, nažalost, u Bosni i Hercegovini niska, kao i u mnogim drugim državama.
Vidimo kako vi dosta “smirujete” dilere i autore lažnih vijesti, a postoji li još neki okvir koji bi se borio protiv lažnih vijesti?
- Drugi način je regulacija. Na tržištu online medija u BiH vlada potpuna anarhija. Imate cijele mreže lažnih portala i medija koji se ne osjećaju obvezanima novinarskom etikom. Dvije smo skupine takvih medija do sada identificirali. U prvu skupine ubrajamo lažne medije čiji je motiv ekonomski i koji koriste plasiranje “klikabilnih” lažnih vijesti kao biznis model. A druga skupina su lažni mediji s eksplicitnom političkom agendom, za koje je prilično očigledno da služe kao oglasne ploče političkih stranaka. I jedni i drugi se prema istini odnose jako “ekonomično”.
Postoji li mogućnost tužbe ako je riječ o teškim klevetama i neistini?
- Iza takvih medija često ne postoji pravna osoba, ne moraju biti ni registrirani u Bosni i Hercegovini, te je općenito teško, nekada gotovo nemoguće, sudskim putem obraniti se od laži koje se na taj način plasiraju.
Neke europske zemlje poduzimaju jako oštre mjere protiv lažnih medija, kao što je Njemačka. S obzirom na štetu koju čine društvu, regulacija online medija i tržišta je sasvim sigurno jedan od smjerova u kojem treba krenuti. Pri tome treba paziti da zakonske odredbe kojima se regulira rad medija ne dovedu u pitanje slobodu govora i izražavanja, kao ni druga prava i slobode na internetu. Pitanje kako postići ravnotežu između adekvatne regulacije i slobode medija upravo bi zato trebalo biti predmet intenzivnog dijaloga medijske zajednice, institucija i javnosti općenito, što, nažalost, nije slučaj.