Iz godine u godinu nezaposlenost u Bosni i Hercegovini je u porastu i sve je više ljudi na zavodu koji se nadaju da će u nekom trenutku ipak dobiti posao.
Nisu pozvani na razgovor
Neki čekaju godinu, dvije, neki i duže, ali - vjerovali ili ne - ima i onih koji su više od 30 godina na zavodu, a nikada nisu pozvani na razgovor za posao. - Nikada me za 31 godinu, koliko sam na zavodu, nitko nije pozvao ni na jedan razgovor. Obvezuju nas da se javljamo svaka dva mjeseca, a nemam ništa od toga. Još kažu, ako se slučajno ne odete prijaviti, automatski vas brišu s popisa. Ne vidim poantu svega ovoga. Razumijem da nema posla, ali ne mogu shvatiti da me nijednom nisu pozvali na razgovor, pa makar iz čiste formalnosti - ogorčena je naša sugovornica.
Prema podacima Udruge nezaposlenih u BiH, trenutačno je bez poslao oko 560.000 ljudi. Iz godine u godinu, bolje reći svakog sata je popis nezaposlenih sve duži. I tijekom siječnja i veljače ove godine zabilježen je porast nezaposlenosti. O dubiozi u kojoj se nalaze oni koji traže posao svjedoči i podatak Agencije za statistiku BiH za prošlu godinu, prema kojoj je čak 75.000 građana BiH nezaposleno već deset godina ili više. Tako, svaki sedmi nezaposleni na zavodima čeka desetljeće ili više. Premda je za nepovjerovati, naša sugovornica nije jedina koja posao čeka više od tri desetljeća, ima ih na stotine. Neki bi uskoro mogli steći mirovinu čekajući na zavodima za zapošljavanje.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, na kraju siječnja ove godine, u usporedbi s prosincem prošle godine, broj nezaposlenih povećan je za 3833. Dakle svakog dana u siječnju bez posla su ostale 124 osobe. Nezaposlenost se povećala u FBiH za 2914 osoba, u RS za 909 osoba, te u Brčko Distriktu za deset osoba.
Odraz stanja u državi
Komentirajući ovaj podatak, sindikalni predstavnici su i više nego zabrinuti. Kažu kako se izlaz iz ovakve situacije nazire, ali da se na tome ne radi dovoljno.
“Činjenica da imamo 75.000 ljudi koji su nezaposleni deset ili više godina, samo je po sebi pokazatelj o stanju u državi. Stanje u BiH se može popraviti dosta brzo, u svakom smislu, međutim, oni koji bi na tome trebali raditi, zapravo čine sasvim suprotne stvari”, kritizira Avad Bahto, potpredsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
Gospodarstvenici, s druge strane, tvrde da oni nisu odgovorni za ovakvo stanje, već, kako ukazuju, i njih “guše” veliki nameti u državi. “Percepcija da su poslodavci krivi za ovako visoku stopu nezaposlenosti je samo jedan kut gledanja na ovaj problem. Ovo je zemlja u kojoj su najveći nameti poslodavcima”, kaže Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, dodavši da ovdje ne potiču zapošljavanje niti se nadležni ozbiljno bave problemom nezaposlenosti.