O odlasku i "curenju" Hrvata iz BiH ne samo tijekom i neposredno nakon rata, govori se više ili manje svih poratnih mirnodopskih godina. To je posebice izraženo posljednje dvije godine otkako je Hrvatska ušla u EU, čime su i Hrvati iz BiH s hrvatskim putovnicama postali njezini punopravni članovi. Mogućnosti zapošljavanja osobito su se povećale kad je Njemačka odobrila hrvatskim radnicima slobodan pristup njemačkom tržištu rada. Rijetka je općina u BiH iz koje se ne bilježi odlazak Hrvata na rad u EU, prije svega u Njemačku. Na posljednjoj sjednici OV-a Ljubuški postavljeno je vijećničko pitanje o tome koliko je Ljubušaka u posljednje vrijeme otišlo trbuhom za kruhom na zapad.
- U posljednje vrijeme dosta se priča o iseljavanju, nastavku iseljavanja, o čemu sam u nekoliko navrata govorio, i biti na određenoj poziciji, a znati da ljudi da bi zaradili dio egzistencije, moraju seliti, moraju odlaziti, nije ugodno.
Međutim, preciznih podataka nemam i ja vas uvjeravam da ono što mi imamo, to nije veliki broj ljudi. Velik je broj i deset ljudi, ali priča o nekakvim tisućama mislim da je smiješna priča. Isto tako moramo biti svjesni dimenzije da stanje gospodarstva i uopće uvjeti za život ovdje kod nas, ili, primjerice, u Njemačkoj nikad neće biti isti, objasnio je općinski načelnik Ljubuškog Nevenko Barbarić. Rekao je da studenti iz Ljubuškog sve manje idu studirati u Zagreb, međutim, istina je i to da većina, 70 % njih, koji studiraju u Zagrebu ostaju u Zagrebu jer su veće mogućnosti, veće prilike za zapošljavanje. Napomenuo je da je odlazak ljudi kompleksan problem o kojem bi trebalo šire razgovarati, no usprotivio se dramatiziranju stanja.
- Uspoređivati to, da nikad gore nije bilo - nekad je iz Ljubuškog bilo 4500 ljudi na privremenom radu kako se tada govorilo - danas nije ni desetina toga. Dakle, sve nas je raditi na stvaranju uvjeta za ulaganje, međutim, ponovit ću da često koliko god se mi trudili, odnosi unutar ove države sprečavaju ozbiljne investitore da ulažu. Tako da, nažalost, nemamo podatak o broju otišlih, a svi koji su otišli su s hrvatskim ispravama. Postoji službeni podatak da je iz Hrvatske prošle godine otišlo 20.000 ljudi i sad samo možemo procjenjivati koliko je to s prostora Hercegovine pa onda koliko s prostora naše općine, zaključio je načelnik Barbarić.
Brojevi su brojevi, a napose kad su neprovjereni ili još nepoznati. Međutim, istina je i to da se u razgovoru često čuje - "otišao ovaj, otišao onaj". Pri kraju prošle školske godine razrednici u školama su mogli čuti najavu jednog broja roditelja da njihova djeca neće na jesen ići u školu jer cijela obitelj odlazi u Njemačku. No, odlaze i pojedinci, a oženjeni kasnije odvode i obitelji. Kolike su razmjere odlaska - uskoro će biti vidljivije i jasnije.