Iako dugo najavljivana i očekivana, optužnica protiv direktora Bosnalijeka Nedima Uzunovića veliki je udarac za najveću farmaceutsku tvrtku u BiH, piše Večernji list BiH.
Prema dostupnim informacijama, uskoro bi mogla uslijediti još jedna optužnica državnog Tužiteljstva protiv njega, a koja bi se odnosila na malverzacije dionicama Bosnalijeka, o čemu se također dugo vodi istraga.
Kaznena odgovornost
U nedavno podignutoj optužnici navodi se kako su prvooptuženi Uzunović, u svojstvu organizatora, i više drugih osoba, s kojima je povezan rodbinskim vezama ili na drugi način, djelujući kao organizirana skupina, prema međusobnim dogovorima, planiranjem i izvršenjem kaznenih djela, radi ostvarivanja nezakonite imovinske koristi, a suprotno interesima tvrtke Bosnalijek d. d., vršili financijske transakcije preko više offshore kompanija registriranih na Britanskim Djevičanskim Otocima i Sejšelima, u korist računa tvrtki u Latviji, na Cipru i u drugim zemljama, a za navodne marketinške ili konzultantske usluge koje nisu izvršene.
Iako bi to bilo logično i moralno, malo tko očekuje da se Uzunović sam povuče s čelne pozicije u Bosnalijeku. Iznenađujuće je, međutim, da Nadzorni odbor Bosnalijeka šuti. Tijelo koje bi, kako mu ime govori, trebalo nadzirati i kontrolirati Uzunovićev rad, za sada se ne oglašava. I sam Nadzorni odbor je kompromitiran jer je u sjeni informacije da je podignuta optužnica protiv Uzunovića ostao podatak da je među članovima Uzunovićeve “organizirane skupine” i jedan od članova aktualnog Nadzornog odbora Bosnalijeka i njegov dugogodišnji bliski suradnik Vedad Tuzović. Samim time postaje i jasnije zašto Nadzorni odbor šuti i ne štiti interese vlasnika, radnika, pa i samog Bosnalijeka. Tu se postavlja i pitanje kaznene odgovornosti, ne samo zbog činjenice da je jedan član Nadzornog odbora obuhvaćen postojećom optužnicom za malverzacije već i zbog nepostupanja u zaštiti interesa tvrtke, odnosno odbijanja smjenjivanja Uzunovića. Nemoguće je da članovi Nadzornog odbora nisu svjesni izravnih i neizravnih posljedica optužnice protiv direktora na poslovanje Bosnalijeka. Alarmantni su podaci o poslovnim rezultatima Bosnalijeka u prvoj polovini ove godine. Ako ništa drugo, to je trebalo biti znak za uzbunu Nadzornom odboru. Prema službenim podacima, Bosnalijek je u prvoj polovini ove godine ostvario ukupne prihode od 58,7 milijuna KM. To je dramatičan pad prihoda farmaceutskog diva u usporedbi sa 77,5 milijuna u istom razdoblju prošle godine. Prihodi od ugovora s kupcima porasli su za oko 3 milijuna na 56,6 milijuna KM. U prvom polugodištu prošle godine ostvareni su financijski prihodi, odnosno prihodi od neto pozitivne tečajne razlike, od 22 milijuna KM, koji su ove godine izostali. Ukupni rashodi povećani su s 56,8 milijuna na 68,4 milijuna KM. Sve to dramatično je utjecalo na profitabilnost tvrtke. U prvom polugodištu prošle godine tvrtka Bosnalijek imala je dobit od 18,6 milijuna KM. No, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježila je gubitak od 9,7 milijuna KM. Zanimljivo je da je polugodišnji gubitak gotovo jednak financijskoj šteti koju su Bosnalijeku, prema optužnici, nanijeli Uzunović i druge osobe obuhvaćene ovim predmetom.
Burna događanja
Koliko je priča oko Bosnalijeka ozbiljna, svjedoči i podatak da je zamjenik predsjednika Komisije za vrijednosne papire FBiH Matej Živković preživio atentat baš u vrijeme kada je sa SIPA-om i pravosudnim institucijama surađivao upravo na istrazi oko kriminala u ovoj farmaceutskoj tvrtki i oko nje. Nakon što je izravno prozvao kolege iz Komisije, Živkovićev povratak na radno mjesto u ovu, također vrlo kompromitiranu instituciju, uporno se opstruira iako je on zdravstveno dovoljno oporavljen za rad.