Prekomjerno znojenje može dovesti do dehidracije, a posljedica može biti tromboza, inzult mozga i infarkt srca, a najugroženija skupina su ljudi 40+ s povišenim krvnim tlakom, aritmijom i fibrilacijom atrija, piše Ordinacija.hr.
Osim redovitog mjerenja krvnog tlaka kućnim tlakomjerom, evo što sve možete učiniti za svoje zdravlje.
Kardiovaskularne bolesti glavni su uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i Europi, a prema Državnom zavodu za statistiku od njih umre 48,1 posto ljudi. Ono što zabrinjava je što su nagli nadolazeći temperaturni skokovi, promjene vremena, tlaka zraka, velike vrućine i hladnoće, razdoblja koja su najrizičnija za srčane bolesnike.
Ekstremna toplina otežava rad srca i može utjecati na povećanje rizika od srčanog udara. Trend porasta temperature u ljetnim mjesecima unazad nekoliko godina može predstavljati problem kod stanja kao što su fibrilacija atrija, srčane aritmije, ali i općenito kod drugih bolesti srca, objašnjava prof. dr. sc. Hrvoje Pintarić, specijalist hitne i interne medicine, subspecijalist kardiolog.
Zašto je ljetna vrućina čimbenik rizika?
Uslijed vrućine dolazi do širenja krvnih žila što pomaže otpuštanju topline iz tijela, ali dovodi i do pada krvnog tlaka. U slučaju da izostane adekvatna rehidracija može doći do nastanka nesvjestice.
Ukoliko je visoka temperatura udružena sa visokom razinom vlage u zraku, znoj se neće isparavati što smanjuje mogućnost prirodne regulacije temperature tijela. Znojenjem gubimo tekućinu i elektrolite što može kod pojačanog znojenja uz neadekvatnu nadoknadu dovesti do dehidracije uz smanjenje cirkulatornog volumena i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca.
Držite se savjeta liječnika
Opće smjernice uključuju rashlađivanje tijela i unos dovoljne količine tekućine. Ne treba čekati da se pojavi osjećaj žeđi već treba rehidrirati tijelo s običnom vodom prema uputama liječnika koji će odrediti dopušteni dnevni unos. Važno je izbjegavati sokove ili napitke s kofeinom. Također, tekućina ne bi trebala biti jako hladna. Preporučuje se jesti manje i češće obroke kao i tuširanje prema potrebi mlakom vodom.
Izbjegavanje boravka na suncu u periodu od 10-17 h je već dobro poznato pravilo zaštite od vrućine. Visoka temperatura u kombinaciji sa dehidracijom može dovesti do razvoja komplikacija ili do naglog pogoršanja postojećih zdravstvenih tegoba. Izbjegavanje većih tjelesnih napora i poštivanje potreba tijela za odmorom kada je vani vruće također je važna mjera.
krenula je sezona klima-uređaja pa nije naodmet znati: razlika između temperatura prostorije i vanjskog zraka ne smije veća od 7 stupnjeva, a kod planiranog izlaska na vanjsku temperaturu potrebno je postupno prilagođavanje.
Mjerite tlak redovito!
Redovito mjerenje krvnog tlaka jednostavna je i efikasna metoda važna za rano detektiranje hipertenzije i sprečavanje nastanka komplikacija. Važno je voditi dnevnik samokontrole krvnog tlaka kako bi liječnik mogao procijeniti stanje i učinak propisane terapije.