U crkvi sv. Petra i Pavla u Kočerinu, Široki Brijeg, upriličeno je pjevanje Gospina plača, tradicionalnog korizmenog napjeva. Tom prigodom predstavljen je CD na kojem Gospin plač pjevaju Venka Mikulić, Mila Kožul i Drina Ivanković, a priredio ga je Marinko Mikulić Mako. Prikazan je i kratki film fra Marija Knezovića o pjevačicama Gospina plača iz Broćanca kod Posušja, piše Večernji list BiH.
Svoje predavanje o Gospinu plaču održao je književnik Ante Kraljević koji je naglasio kako je Gospin plač, uz sekvencu “Rascviljena majka staše” iz Puta križa, najpoznatiji vid pučke pobožnosti Hrvata Hercegovine, Bosne i nekih dijelova Hrvatske, najizvođenija korizmena pjesma, pri čemu se pod izvedbom podrazumijeva čitanje i pjevanje, skupno i pojedinačno. U korizmeno vrijeme strogo je bilo zabranjeno svako ino pjevanje i veselje, pa se Gospin plač pjevao (kontao, kantao) ne samo u crkvi, nego i u kući, na silu, na putovanju, u polju, na brdu kod ovaca, kao dio korizmene pobožnosti.
Kraljević je govorio o spjevovima nadahnutim Mukom Isusovom, istaknuvši zasluge fra Matije Divkovića (1563. - 1631.) koji je 1616. bosančicom tiskao “Plač Blažene Gospe Divice Marije” u drugom izdanju svoje knjige “Nauk karstianski s mnoziemi stvari duhovniemi”.
Prvo latinično izdanje Gospina plača objavio je 1753. fra Petar Knežević u spjevu “Muka Gospodina našega Isukrsta i plač Matere njegove”.
Gospin plač kakav se danas pjeva u Hercegovini, prerađeni je Divkovićev od 668 stihova osmerca, a prvi je put objavljen u Molitveniku fra Anđela Nuića 1892. godine. Kraljević je dodao kako je iznimno važno da se svi postojeći napjevi Gospina plača zapišu, notiraju i snime na nosače zvuka, uz dug i prema precima i potomcima.